Ovisnost o društvenim mrežama među djecom i njihova mašta ne poznaje granice. Dok su Australci prošli mjesec najavili uvođenje novih zakona koji će djeci mlađoj od 14 ili čak 16 godina zabraniti upotrebu društvenih mreža, u Hrvatskoj je dobna granica za kreiranje profila na većini društvenih mreža postavljena na 13 godina. Redovito su na njima prisutna mlađa djeca. Pri izradi profila treba upisati datum rođenja koji nitko nigdje ne provjerava pa se 11-godišnjak može lako prijaviti kao 21-godišnjak. Čak i kad bi postojala bolja kontrola, VPN-om i ponešto informatičkoga znanja kreiranje profila ne bi bilo pretjerano teško. Australski premijer Anthony Albanese odluku o zabrani smatra nužnom zbog rizika koje društvene mreže imaju na tjelesno i mentalno zdravlje tinejdžera, posebice kod sve raširenijega cybernasilja. Poručio je kako želi da se djeca i mladi maknu od mobitela te da ih želi vidjeti na nogometnom igralištu, u bazenu ili na teniskim terenima, prenijela je Iva Pahlić za Jutarnji list.
Svakoga dana nestane 47 djece migranata
Dok mnoga djeca odrastaju uz mobitele, manje je poznato da postoje djeca kojima se oduzima djetinjstvo. Nedavno je objavljena procjena da svakoga dana nestane 47 djece migranata, to jest da je između 2021. i 2023. nestalo 51 443 djece migranata. Otkrio je to prekogranični novinarski istraživački projekt »Lost in Europe«, na kojem su radili novinari iz Njemačke, Italije, Grčke, Nizozemske, Belgije, Irske i Velike Britanije. Europski parlament za taj im je šokantni nalaz dodijelio nagradu »Daphne Caruana Galizia«, nazvanoj po malteškoj novinarki ubijenoj jer je otkrila umiješanost brojnih malteških političkih dužnosnika u organizirani kriminal.
Voditeljica projekta nizozemska novinarka Geesje van Haren rekla je nedavno za Euronews da su mnoga od te djece žrtve trgovine ljudima ili su pronađena u akciji EU-a protiv krijumčara ljudi, navodi Jadran Kapor za Slobodnu Dalmaciju.
Svijet je postao beskrajna knjižnica
Ljudska inteligencija uvijek je bila zanimljiva za javnost, a posebno za znanstvenike, čemu je posvećen komentar Borislava Ristića u Večernjem listu.
»Znanost tvrdi kako još uvijek ne znamo što je to inteligencija. Kroz najveći dio ljudske povijesti pametnoga se čovjeka moglo relativno lako prepoznati. Bio je to netko tko ima odlično pamćenje. Pamet nikad nije bila ravnomjerno raspoređena, pa su takvi ljudi vrlo važni za zajednicu. Oni su bili zaduženi za prenošenje iskustva zajednice s koljena na koljeno. Najčešće bismo ih sretali među pjesnicima ili svećenicima. Izum pisma proširio je horizonte iskustva, ali nije se puno toga promijenilo u shvaćanju i značaju pametnih ljudi za društvo… Iskustvo se proširivalo čitanjem. Na cijeni su bili ljudi koji su puno čitali i imali sposobnost napamet citirati neki tekst ili izjavu nekog poznatog pisca. Ako biste uz to uspjeli naučiti još poneki jezik, smatrali bi vas mudracem. Stoga možda i nije čudo da smo i danas zadržali ovo shvaćanje inteligencije, unatoč tome što te osobine danas nisu ni od kakve šire koristi. Einstein je govorio kako nema koristi od toga da pamti podatke koje ionako može uvijek pronaći i u knjizi. Danas kada svatko od nas u džepu ima ‘pametni telefon’ koji nam u svakom trenutku omogućuje pristup cjelokupnom ljudskom znanju, to može vrijediti još više. Uz pametni telefon ne morate imati glavu punu informacija da biste bili pametni… za to imate Google Maps. Danas je suvišno učiti strane jezike. Uz pomoć Google Translate aplikacije možete prilično točno prevesti sve što želite na dani jezik. Samo je pitanje vremena kada ćemo moći u realnom vremenu razgovarati sa strancima bez poznavanja njihova jezika… Danas sve znamo, danas nema tajni, treba samo pitati aplikaciju s umjetnom inteligencijom i dobit će se odgovor na svako moguće pitanje.«
Gdje je nestalo strpljenje
Ristić je potom citirao argentinskoga pisca Jorgea Luisa koji je govorio da raj zamišlja kao beskrajnu knjižicu. »Danas živimo u tom borgesovskom raju, svijet je postao beskrajna knjižica, iako nitko nema potrebu da bilo što čita. Danas ne morate znati formule da biste došli do rezultata, ne morate učiti matematiku da biste znali Homera naizust. Danas ne morate razmišljati da biste bili pametni. Razmišljanje i mukotrpni računi danas se ne toleriraju. To možete primijetiti kod mlađih generacija koje su odrasle okružene svim mogućim gadgetima i aplikacijama natovarenim podacima. Nitko više nema strpljenja saslušati argumente ili dulja obrazloženja. Svi žele samo konkretan odgovor na konkretno pitanje, a ne zanima ih konkretnost ili objašnjenje nekog stava. Nestao je svijet u kojem se pamet mogla mjeriti količinom informacija, nego se rađa svijet u kojem se pamet mjeri po sposobnosti brzog dolaženja do informacija koje želite. Uz sve moguće prednosti koje nudi takav svijet, važno je primijetiti kako postajemo izuzetno ovisni o tehnologiji koju koristimo. Zamislite samo kakav bi kaos nastao kada bi GPS nestao na par sati. Mnogi ne bi mogli pronaći put do kuće. Čovječanstvo se milenijima trudilo oko odgoja nekolicine pametnih koji će povući civilizaciju naprijed. Završavamo kao civilizacija pametnih glupana koji ne znaju mrdnuti ni korak ako nisu priključeni na svoje gadgete.«
