Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova objavljenim u Biltenu o sigurnosti cestovnoga prometa od 2006. do 2015. godine na hrvatskim se cestama dogodilo oko 445 tisuća prometnih nesreća. U tim je nesrećama nastradalo 194 tisuće osoba, poginulo je 4706 osoba, teško je ozlijeđeno 34 574 osoba, a 154 720 osoba lakše je ozlijeđeno.

Nakon dva sata vožnje javlja se umor a oko petoga sata vožnje značajno se povećava rizik od pogrješke u vožnji. Obično je to između 200 i 500 prevezenih kilometara, ovisno o vremenskim uvjetima, monotoniji vožnje kao i vremenu vožnje

Veliki dio nesreća nastaje zbog pogrješke vozača. Pa tako prema statističkim podatcima MUP-a u 2015. godini od 32.571 prometne nezgode, njih 30.961 bile su posljedica pogrješke vozača. Kao posljedica toga 302 osobe smrtno su stradale a 10.259 bilo je ozlijeđeno. Nadalje, u istraživanju koje je proveo HAK u suradnji s osiguravajućim kućama u 2015. godini izdvojeno je sedam rizičnih radnji koja ometaju pažnju vozača. Među najčešćim radnjama su konzumiranje hrane, konzumiranje pića, pušenje, umor, razgovaranje mobitelom, slanje SMS-ova i pretraživanje interneta.

Istraživanje je pokazalo da 71% vozača vozi umorno, oko 73% vozača tijekom vožnje pije (ne misli se na alkoholna pića ), 63% konzumira hranu, 23% puši a 21% sudionika ponekad vozi pod utjecajem alkohola. Osim toga 81% sudionika tijekom vožnje razgovara mobitelom od kojih 25% to čini uvijek ili često, a 36% sudionika dok vozi automobil šalje poruke, piše poruke elektroničke pošte, pretražuje internet ili je na facebooku. Slične rezultate pokazala su i neka druga istraživanja. Nadalje, oko 30 % poginulih u prometnoj nezgodi nije koristilo sigurnosni pojas. Osim toga, prometne nezgode koje uzrokuju vozači mogu biti posljedica i lošega zdravstvenoga stanja kao i uzimanja određenih lijekova.

5 %
od ukupnoga broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama ostaju trajni stopostotni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi. Deset posto njih trpi trajne posljedice, a najčešće je riječ o osobama mlađe životne dobi.

 

Alkohol, umor i lijekovi

Poznato je da konzumiranje alkohola povećava rizik od prometne nezgode jer već pri koncentraciji alkohola u krvi od 0,50‰ može kod nekih osoba biti narušena koordinacija pokreta, pojava euforije i smanjena pozornost i preciznost u procjeni. Kod pripitoga stanja pri koncentraciji od 0,51 – 1,00‰ raste lažna hrabrost, te je jače narušena koordinacija pokreta kao i sposobnost zapažanja oštrina vida i prostorna orijentacija. Svako daljnje povećanje koncentracije alkohola u krvi drastično smanjuje sposobnost upravljanja automobilom i predstavlja velik rizik ugrožavanja prometa.

471
osoba prosječno godišnje u Hrvatskoj pogiba u prometnim nesrećama

Neki lijekovi također mogu uvelike utjecati na sposobnost vozača. Statistike pokazuju da je svaka četvrta automobilska nesreća posredno ili neposredno uzrokovana upotrebom lijekova. Osim psihofarmaka koji uzrokuju slične simptome kao i u alkoholizirano stanje, postoje niz drugih lijekova koji mogu ugroziti sigurnost vožnje. Tu se nalaze između ostalog lijekovi protiv bolova, protiv kašlja, alergije, povišenoga krvnoga tlaka, lijekovi za liječenje šećerne bolesti i mnogi drugi. Iz toga razloga, važno je savjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom i obavezno pročitati uputstvo za upotrebu lijeka.

7 %
vozača priznaje da je bar jednom zaspalo tijekom vožnje, a svakako su najugroženiji vozači kamiona, autobusa, vlakova i zrakoplova kojih je čak 28 % priznalo da je bar jednom zaspalo tijekom vožnje

Sličan učinak pada koncentracije i nemogućnosti prosuđivanja čini umor koji kod vozača uzrokuje promjene u aktivnosti mozga koje karakterizira pospanost, smanjenje pažnje i usporenost reakcija. U nekim slučajevima javlja se i san koji traje nekoliko sekunda a čega vozač najčešće nije ni svjestan. Ponekad se događa da se ne sjeća dionice puta. Osim s nedostatkom sna, umor je povezan i s trajanjem vožnje. Nakon dva sata vožnje javlja se umor a oko petoga sata vožnje značajno se povećava rizik od pogrješke u vožnji. Obično je to između 200 i 500 prevezenih kilometara, ovisno o vremenskim uvjetima, monotoniji vožnje kao i vremenu vožnje. U noćnim satima između ponoći do ranojutarnjih sati organizam ima usporene reakcije jer se izlučuje veća količina hormona melatonina koji djeluje na pospanost i usporenje reakcija organizma.

23 puta
povećava se opasnost za prometnu nesreću ako vozač tipka po mobitelu tijekom vožnje. Ako vozač razgovara na mobilni telefon tijekom vožnje, učinak je isti kao da ima 0,8 promila alkohola u krvi
NIJE PROBLEM Moguće je povećati sigurnost vožnje
Udoban položaj u vožnji, preglednost ogledala i retrovizora, vezanje sigurnosnoga pojasa kao i čista stakla preduvjet su za sigurnost vožnje.
Sjedalo treba biti na takvoj udaljenosti da se noge ne mogu ispružiti do kraja odnosno da koljeno bude savijeno i nakon pritiska spojke do kraja. Naslon treba podupirati glavu i biti nekoliko centimetara iznad glave a glava najmanje 30 cm udaljena od volana. To je važno za pravilno funkcioniranje zračnoga jastuka. Obje ruke uvijek bi trebale biti na upravljaču i to u položaju kazaljka na satu 9 – 3. Tijekom dulje vožnje trebalo bi napraviti petnaest minutnu pauzu svakih dva sata. Na pauzi je potrebno izaći iz automobila, prohodati kako bi se potaknula cirkulacija. Osim toga tijekom pauze treba uzeti tekućinu i hranu a to nikako ne činiti tijekom vožnje. Prije vožnje i tijekom vožnje treba uzeti umjerenu količinu hrane kako bi se izbjegla pospanost koja se javlja nakon obilnoga obroka. Osim toga, potrebno je uzeti dovoljnu količinu tekućine (najbolje obične vode) u cilju sprječavanja dehidracije koja također povećava umor i pospanost. Za vrijeme pauze mogu se obaviti telefonski pozivi, skidanje ili oblačenje odjeće i slične aktivnosti koje ne bi nikako trebalo činiti tijekom vožnje.

 

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA