Postoje istraživanja koja potvrđuju povezanost bisfenola A i pojave karcinoma dojke te smanjenja broja spermija u muškaraca

Travanj je mjesec u kojem se slavi svjetski Dan planeta Zemlje. U cijelom svijetu 22. travnja pokreću se razne aktivnosti kojima je cilj jačanje svijesti ljudi o globalnom onečišćenju i problemu zagađenja okoliša koji prijeti životu na Zemlji, a uzrok je sve veće zastupljenosti raznih bolesti i onesposobljenja. Iz toga se razloga na svjetskim i državnim razinama pokreću razne inicijative i legislative usmjerene na zaštitu okoliša. No osobna razina, odnosno odgovornost svakoga pojedinca i obitelji s ciljem zaštite okoliša, temelj je zdravlja pojedinca i društva. Osim rizika za zdravlje iz šire okoline, izloženost ljudi zagađenomu zraku, buci i opasnim kemikalijama u vlastitom domu uvelike utječe na zdravlje. Jedan od poznatih zagađivača okoliša je plastika.

Osim raznih plastičnih proizvoda za široku upotrebu te igračaka, plastiku sadrži i odjeća i obuća proizvedena od plastičnih materijala. Ti proizvodi mogu biti štetni za ljudsko zdravlje jer se mikročestice plastike oslobađaju i ulaze u hranu i kožu, udišu se i na taj način ulaze u organizam. Zbog toga izbjegavanje nekih vrsta plastike nije samo osviještenost očuvanja okoliša, nego sprječavanja rizika koji izravno štete zdravlju. Iako tih spojeva ima mnogo, najpoznatiji su ftalati i bisfenol A. Ftalati se upotrebljavaju kao »omekšivači« u proizvodnji plastike, a mogu se pronaći među ostalim u dječjim igračkama, nekim spremnicima za hranu, ambalažnim materijalima, kozmetičkim proizvodima, nekoj odjeći, obući i dr.

Nekoliko vrsta ftalata klasificirano je kao endokrini disruptori (remete prirodnu proizvodnju hormona u tijelu) i oni mogu uzrokovati neplodnost, oštećenje ploda, prerani ulazak djevojčica u pubertet, a otežavaju i rad štitnjače i ostalih žlijezda s unutarnjim izlučivanjem te mogu utjecati i na druge štetne procese u ljudskom organizmu. Posebno treba naglasiti da mala djeca preko igračaka unose ftalate u organizam jer ih stavljaju u usta. Stoga je važan oprez prilikom kupnje igračaka za djecu.

Prioritet prirodnih materijala

Bisfenol A (BPA) rabi se u proizvodnji polikarbonatnih tipova plastike. Nalazi se među ostalim u plastičnim bocama, aluminijskim limenkama, ambalaži, plastičnom kuhinjskom posuđu, umjetnoj koži, nekim odjevnim predmetima i posteljini te brojnim drugim plastičnim proizvodima. On je također endokrini disruptor s mnoštvom štetnih posljedica, posebno zato što »izlazi« iz plastike i na taj način oslobađa toksične tvari. Na primjer, tekućina ili hrana koja se nalazi u plastičnim posudama koje sadrže BPA upija dio molekula iz plastike. Postoje brojna istraživanja koja povezuju bisfenol A s većom učestalošću srčanih bolesti, šećerne bolesti, poremećaja rada jetara u odraslih, ali i problema u razvoju mozga i hormona u fetusu i u male djece. Nadalje, postoje istraživanja koja potvrđuju povezanost bisfenola A i pojave karcinoma dojke te smanjenja broja spermija u muškaraca. Iako nije svaka plastika štetna, preporuka je da se što više upotrebljavaju proizvodi od prirodnih materijala. Tako se na primjer, posebno za malu djecu, preporučaju igračke od drva i drugih prirodnih materijala, kao i odjeća i obuća. Osim toga, preporuka je da se kupuje hrana u rinfuzi, a izbjegava pakirana hrana čija ambalaža može sadržavati štetnu plastiku. Odjeća i obuća, a posebno donje rublje koje je proizvedeno od plastičnih materijala, može biti rizik za zdravlje. Ftalati se nalaze i u osvježivačima prostora, mirisnom toaletnom papiru i nekim drugim parfimiranim proizvodima. Izbjegavanje kupovanja takvih proizvoda utjecat će se na globalnu zaštitu okoliša i vlastito zdravlje.

U više od 95 %
uzoraka urina ljudi na svijetu pronađeni su ftalati i BPA (Koch i Calafat, 2009.).
OZNAKE NA PROIZVODIMA OD PLASTIKE
Ako se kupuju plastični proizvodi, treba paziti na oznaku (trokut s brojem u sredini i kratica) koje se nalaze na dnu svake ambalaže.
1. PET / PETE – Boce koje su uglavnom namijenjene za jednokratnu upotrebu. To su većinom bočice s vodom i gaziranim sokovima. Mogu ispuštati neke teške metale i kemijsku tvar EPA, koja ometa djelovanje hormona, ali ima i kancerogeno djelovanje. Valja izbjegavati višestruku upotrebu i izloženost toplini.
2. HDP/HDPE – Plastika koja ima najmanju vjerojatnost ispuštanja kemikalija u vodu i smatra se sigurnom za upotrebu. Od nje se izrađuju pakiranja i boce za mlijeko, ulje i tekuće deterdžente te igračke i neke plastične vrećice.
3. PVC (3V) – Plastika koja ispušta ftalate. To je najčešće upotrebljavana plastika za boce.
4. LDPE – Plastika koja ne ispušta kemikalije u vodu. Upotrebljava se uglavnom za izradu plastičnih vrećica za namirnice i nije štetna za zdravlje ljudi. No njezina pretjerana upotreba rezultira zagađenjem okoliša i ugibanjem morskih životinja i ptica.
5. PP – Rabi se za boce u koje se pakiraju sirupi ili čašice za jogurt. Nije štetna.
6. PS – Polistiren – plastika koja ispušta u vodu kancerogenu tvar stiren. Najčešće se upotrebljava u čašicama za kavu za jednokratnu uporabu, u ambalaži brze prehrane. Ispušta kancerogene supstance pod utjecajem topline i nije preporučljiva za dugotrajnu upotrebu.
7. PC (ili bez oznake) – Najopasnija vrsta plastike jer izlučuje kemikaliju BPA. Upotrebljava se u nekim bocama za pića i posudama za pospremanje hrane.