U Hrvatskoj se, slično kao i u ostatku Europe, troši sve više novca na dodatke prehrani. Riječ je o tržištu koje raste iz godine u godinu, ponajprije zbog povećane svijesti o zdravlju i starenja populacije, ali i zbog sve većega interesa za preventivnu medicinu i održavanje zdravlja. Na stranicama Ministarstva zdravstva dodatci prehrani definiraju se kao »pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari (vitamini i minerali) ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu s ciljem održavanja zdravlja (aminokiseline, esencijalne masne kiseline, vlakna, biljne vrste, ekstrakti biljnih vrsta, mikroorganizmi, jestive gljive, alge, pčelinji proizvodi i druge tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom)«.
Prehrana suvremenoga čovjeka često je deficitarna jer zbog užurbanoga načina života ne uspijevaju svi jesti zdravo. Brojna istraživanja u Europskoj uniji o unosu mikronutrijenata i prehrambenim navikama europskih građana pokazala su da je unos nekih mikronutrijenata ispod optimalne razine. Na primjer, projekt EURRECA otkrio je neadekvatan unos vitamina C, vitamina D, folne kiseline, kalcija, selena i joda u ispitivanoj populaciji europskih zemalja. U renomiranom znanstvenom časopisu The Lancet Diabetes & Endocrinology (2019.) prikazani su podatci iz različitih europskih zemalja u kojima je navedeno da je između 13 i 40 posto populacije (ovisno o podneblju) imalo razinu D vitamina ispod 30 nmol/L. Takav nedostatak povećava rizik od osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i oslabljenoga imunosnoga sustava. U podatcima Svjetske zdravstvene organizacije navedeno je da je anemija uzrokovana nedostatkom željeza ozbiljan javnozdravstveni problem među ženama u Europi, s prevalencijom koja se procjenjuje na oko 10-20 posto, ovisno o izvoru i specifičnoj populaciji. Loš status željeza u mladih žena također povećava rizik od rođenja dojenčadi s niskom porođajnom težinom, nedostatkom željeza i usporenim razvojem mozga.
Suplementi nisu zamjena za zdravu prehranu
Nadomještanje dodatcima prehrani potrebno je i u brojnim drugim stanjima poput oporavka nakon teške bolesti, brojnih kroničnih bolesti, u športaša, starijih osoba i slično. No unatoč tomu što imaju važnu ulogu u zdravlju nekih pojedinaca, nisu svi dodatci korisni svima. Zapravo, za neke ljude nije preporučljivo uzimati određene dodatke prehrani, osobito u visokim dozama. Istraživanja pokazuju da multivitamini mogu pridonijeti povećanomu riziku od prekomjernoga unosa s mogućim ozbiljnim nuspojavama predoziranja te da bi trebalo više pažnje usmjeriti na unos mikronutrijenata iz hrane. Pojedinci bi trebali obratiti posebnu pozornost na čitanje deklaracija iz kojih mogu zaključiti je li određeni proizvod prikladan za njih.
Za trudnice, na primjer, dodatci koji sadrže vitamin A (retinol), uključujući riblje ulje, mogu biti štetni i uzrokovati urođene mane u djeteta ako se preporučena doza prekorači ili konzumira tijekom duljega razdoblja. Velike studije kao što su ATBC (Alpha-Tocopherol, Beta-Carotene Cancer Prevention) i CARET (Beta-Carotene and Retinol Efficacy Trial) pokazale su povećan rizik od raka pluća u pušača koji su uzimali visoke doze beta-karotena. U populaciji je učestalo uzimanje magnezija bez posebnih indikacija. No magnezij može smanjiti apsorpciju određenih antibiotika.
Magnezij može pojačati učinke određenih lijekova za srce, kao što su blokatori kalcijevih kanala, što može dovesti do problema s krvnim tlakom. Preparati Ginko bilobe najčešće se koriste zbog svojih potencijalnih blagotvornih učinaka na kognitivne funkcije i cirkulaciju, no oni mogu povećati rizik od krvarenja, a postoje dokazi da Ginko može smanjiti učinkovitost lijekova za epilepsiju, povećavajući rizik od napadaja, te povećati rizik od krvarenja. Postoji niz drugih primjera interakcija pa je iz toga razloga potreban oprez.
NEMA DA NEMA Pitanja prije kupnje dodataka prehrani
