Ne treba otići u rehabilitacijsku ustanovu da bi se iskoristile dobrobiti vodenih kupki, nego se one mogu primijeniti i u vlastitom domu primjenom tuširanja ili kupanja u kadi

Toplina i hladnoća od davnina su se primjenjivale u liječenju, a među poznatijim je hidroterapija koju je šire popularizirao bavarski svećenik Sebastian Kneipp u 19. stoljeću. Na ideju o liječenju vodom došao je proučavanjem knjižice iz 1737. godine »Čudesna ljekovita moć svježe vode na čovjekovo tijelo, primijenjena izvana i iznutra, potvrđena je iskustvom« liječnika Johanna Siegmunda Hahna iz Schweidnitza. Budući da je i sam bolovao od tada neizlječive tuberkuloze te bio fizički iscrpljen, on je kupanjem u Dunavu iskušao preporuke iz knjige, oporavio se te na vlastitom iskustvu spoznao moć djelovanja vode te ju je kasnije izučavao i popularizirao. Danas su spoznaje o djelovanju vode potvrđene brojnim znanstvenim dokazima te se hidroterapija primjenjuje kao terapijska metoda u liječenju bolesti mišićnoga i koštanoga sustava. Djelovanje hidroterapije vezano je upravo za osjećaj hladnoće i topline. No ne treba otići u rehabilitacijsku ustanovu da bi se iskoristile dobrobiti vodenih kupki, nego se one mogu primijeniti i u vlastitom domu primjenom tuširanja ili kupanja u kadi. No važno je znati kako djeluje hladnoća, a kako toplina na ljudski organizam. Dok hladna voda uzrokuje suženje površinskih krvnih žila, usmjeravajući protok krvi iz površine tijela u organe, topla voda uzrokuje proširenje površinskih krvnih žila te aktivira znojne žlijezde i uklanjanje otpadnih produkata iz tkiva.

Nije svaka kupka zdrava

Navikavanje na hladne tuševe može pridonijeti održavanju svježine i budnosti jer hladnoća potiče lučenje hormona norepinefrina u mozgu koji djeluje razbuđujuće. Osim toga potiče se i lučenje beta-endorfina koji utječu na raspoloženje pa se hladne kupke savjetuju osobama sa sniženim raspoloženjem. Nadalje, hladne kupke potiču rad imunosnoga sustava, a korisne su u fitnesu kao pomoć u oporavku nakon vježbanja za smanjenje upale i umora mišića. Zato se kupke preporučuju kod fizičkoga i psihičkoga umora i problema s koncentracijom.

Ipak, primjena hladne vode nije za svakoga, a posebno ne za oboljele od srčano-žilnih bolesti. Budući da uzrokuje suženje krvnih žila, hladna voda može prouzročiti smanjenje opskrbe kisikom srca i mozga, povišenje krvnoga tlaka i posljedice koje mogu nastati zbog toga. Za razliku od hladne, topla kupka djeluje opuštajuće, poboljšava protok limfe, čime otklanja pritisak sa živaca i omogućava bolji protok živčanih signala. Zbog toga je učinkovita za opuštanje ukočenih i napetih mišića, bolova u zglobovima, ali i kod prehlada te opuštanja prije spavanja. No vruća voda može uzrokovati brojne probleme u krvožilnom sustavu poput nagloga pada krvnoga tlaka, bržih otkucaja srca, vrtoglavice, ali i težih komplikacija. Nadalje, vruća voda pogoršava neke bolesti kože poput ekcema, isušuje kožu i može potaknuti svrbež kože. Postoje još i toplo-hladne kupke koje su posebno učinkovite za poboljšanje cirkulacije. U njima vruća kupka treba trajati dulje od hladne, a završiti bi trebalo s hladnom kupkom. Dakle, i vruća i hladna voda korisne su za zdravlje, no treba prilagoditi primjenu koja najbolje odgovara potrebama i stanju osobe.

36 – 37 °C
idealna je temperatura vode za tuširanje 
Hladni ili topli
oblog nikako ne staviti izravno na kožu, nego između obloga i kože staviti tanku tkaninu kako ne bi došlo do ozeblina kože 
NE ostaviti
hladni ili topli oblog na sebi tijekom spavanja
TOPLO-HLADNI OBLOZI | Smanjenje bolnih i upalnih stanja
U toplo-hladnu terapiju ubrajaju se i oblozi koji su prema definiciji suh ili navlažen, hladan ili topao komad platna, tkanine ili pletiva kojim se oblaže neko mjesto na tijelu radi liječenja. Razlozi za primjenu obloga su različiti, kao na primjer: smanjenje bolnih i upalnih stanja nakon raznih akutnih ozljeda ili kroničnih kao što su giht, artritis, snižavanja temperature, glavobolje i slično. Česta je dilema koji oblog primijeniti jer pogrješna primjena može učiniti više štete nego koristi. Hladni oblozi upotrebljavaju se kod svježih ozljeda i upala jer stežu krvne žile i tako sprječavaju nastanak jačih modrica i smanjuju bol. Velik dio glavobolja javlja se zbog širenja krvnih žila u mozgu koje pritišću živce, a olakšanje će donijeti hladni oblozi. No za glavobolje koje nastaju zbog napetosti mišića vrata i leđa, stresa ili tjeskobe ne će pomoći hladni oblozi, nego topli. U tom slučaju topli oblog treba staviti na vrat i stražnji dio glave. Toplina poboljšava cirkulaciju krvi, što opušta krute mišiće i ublažava bolove. Toplina se najčešće primjenjuje kod dugotrajne boli u mišićima i zglobovima, kroničnih ozljeda ili ozljeda kod kojih nema oteklina i upala. Među često rabljenim oblozima su i oni koji se upotrebljavaju za skidanje temperature. Iako se češće savjetuju kupke u mlakoj vodi odnosno dva stupnja hladnijoj vodi od temperature tijela, za skidanje temperature mogu se primijeniti i oblozi od mlake vode. Oni se primjenjuju tako da se osoba omota u mokru ocijeđenu plahtu preko koje se stavi suha plahta ili neki drugi materijal koji propušta zrak (na primjer frotir). Kod djece se oblog skida nakon pet minuta, a kod odraslih može ostati malo duže. Nakon skidanja obloga, potrebno je posušiti kožu. Postupak se može ponavljati, no oblog ne smije stajati dugo jer može imati štetan učinak.