KAPELA MARIJE VINSKE U MARKUŠEVCU Premalo poznato Rangerovo djelo

Snimio: Z. Galić | Kapela Blažene Djevice Marije Vinske u Markuševcu

Na lijevom oltaru stare župne crkve sv. Šimuna i Jude Tadeja do oko g. 1750. nalazio se triptih s bočnim slikama na dasci i drvenim gotičko-barokiziranim kipom Bogorodice s Djetetom (nepoznati podatci o kipu koji je vjerojatno izrađen krajem 15. st. u Austriji ili Njemačkoj). Zaslugom župnika Petra Petrovića kraj župne crkve postavljena je g. 1736. drvena kapelica pokrivena šindrom i s oltarićem sa slikom. Podignuta je da bude mjesto molitve na hodočasničkom putu od Remeta za Mariju Bistricu. Već g. 1754. (posveta na rešetki od kovanoga željeza ulaznih vrata) za vrijeme župnika Jakova Škrleca izgrađena je nova raskošna barokna zidana kapelica pravokutnoga tlocrta s polukružnom apsidom. U nju su postavili spomenuti oltar iz župne crkve. U vrijeme oslikavanja kapelice g. 1778. oltaru s kipom Blažene Djevice s Djetetom u jednoj i grozdom u drugoj ruci dodani su bočni kipovi sv. Dominika i sv. Tome Akvinskoga. Zbog grozda u ruci sv. Marije kapelicu nazivaju i »Sv. Marija Vinska«. U to vrijeme patroni župe bili su zagrebački Kaptol i kanonici, a u Remetama je djelovao pavlinski kasnobarokni slikar Ivan Ranger te je kapela zadobila najviši umjetnički nivo. Unutrašnjost »češke« kupole nad lađom oslikana je prizorom Uznesenja Marijina, a bočni dijelovi prizorima iz njezina života. Godine 1880. nakon potresa kapela je obnovljena. U vrhu oltara nalazi se plastika Boga Otca s anđelima i Svetim Duhom, a na trijumfalnom luku krune i amblemi mučenica i mučenika. Pročelje je posebno oblikovano pilastrima, ornamentima u žbuci i širokim vratima s rešetkom. Bočno su izvedeni veliki prozračni prozori, a prostor lađe u uglovima ima postavljene skošene pilastre. Vrijedna pozlaćena propovjedaonica iz g. 1759. ukrašena je kipovima i ornamentikom. Od kapelice u vrijeme korizme započinje »Markuševečki križni put« u organizaciji planinarskoga društva »Sv. Šimun«.

IZVORGlas Koncila br. 5/2017.
Prethodni članakNINA KLEFLIN, KAZALIŠNA REDATELJICA »Kultura gubi u sveopćoj estradizaciji«
Sljedeći članakCARITASOVO PRIHVATILIŠTE ZA BESKUĆNIKE Na ulici bijah i primiste me