U susjednoj su Mađarskoj za 12. travnja zakazani izbori za državni parlament. Glavnostrujaški mediji u Hrvatskoj uglavnom prenose istraživanja javnoga mnijenja koja najavljuju poraz vladajuće stranke Fidesz i dugogodišnjega premijera Viktora Orbána. No predizborne su ankete u Mađarskoj politički pristrane u odnosu na vlast ili opoziciju i nisu pouzdane u pokazivanju biračkih trendova.
Ključni suparnici na mađarskim su izborima nacionalno-konzervativna stranka Fidesz i europeističko-centristička Stranka poštovanja i slobode (TISZA). Fidesz i Orbán vladaju Mađarskom neprekinuto od 2010. Na parlamentarnim izborima 2022., koji su najavljivani kao tijesni i neizvjesni, Fidesz je u koaliciji s malenom Kršćanskom demokratskom narodnom strankom (KDNP) osvojio apsolutnu većinu glasova (54,1 posto) i dvotrećinsku većinu u parlamentu (135 od 199 mandata). Kombinirani tip izbornoga sustava u Mađarskoj pogoduje Fideszu kao najvećoj stranci čija je biračka potpora koncentrirana u ruralnim područjima u kojima je glasovna »cijena« mandata niža nego u urbanim područjima.
Na izborima 2022. Orbánu i Fideszu neuspješno se suprotstavila široka i raznorodna koalicija koja je okupljala socijaldemokrate, liberale, zelene i nacionaliste. Na izborima 2026. Orbanu se suprotstavlja Péter Magyar, bivši član Fidesza koji je svojedobno obnašao visoke dužnosti u državnom sektoru. Nakon što je početkom 2024. buknula afera koja je uključivala njegovu tadašnju suprugu kao Fideszovu ministricu pravosuđa Magyar je dao ostavku na položaje u državnom sektoru i počeo oštro kritizirati vlast. Magyar se u kratkom vremenu prometnuo u najistaknutijega kritičara Fideszova modela upravljanja državom. Na krilima stečene popularnosti najavio je osnivanje nove političke platforme za građane koji su nezadovoljni i trenutačnom vlašću i etabliranom opozicijom. Magyar ipak nije osnovao novu stranku, nego je preuzeo dotadašnju marginalnu stranku TISZA-u. Pod vodstvom Magyara TISZA je na europskim izborima u lipnju 2024. postala najsnažnija opozicijska stranka i profilirala se kao jedina relevantna alternativa Fideszu. TISZA je u kratkom vremenu istisnula dotadašnju rascjepkanu i neuspješnu opoziciju sastavljenu od lijevih i centrističkih liberala.
Definirajuće političko obilježje Magyara i TISZA-e njihova je europeistička orijentacija u odnosu na euroskeptični Orbánov Fidesz. Magyar i TISZA oslanjaju se na nezadovoljstvo dijela mađarskih birača Fideszovim modelom upravljanja državom koji se uvelike zasniva na stranačkoj kontroli državnoga i javnoga sektora i razgranatim klijentelističkim mrežama.
Unatoč snažnomu oponiranju vlasti, TISZA zasad ne iskazuje ambiciju provođenja radikalnih promjena u ključnim politikama Orbanove vlasti. Ne pokazuje namjeru ukidanja aktivne državne politike u ekonomskom i socijalnom području, podupire strogu kontrolu useljavanja u Mađarsku i protivi se davanju vojne potpore Ukrajini i njezinu brzomu ulasku u Europsku uniju (EU). Magyar i TISZA ciljaju na pridobivanje širokoga biračkoga tijela koje uključuje i tradicionalne Fideszove birače koji teže socijalnoj sigurnosti i solidarnosti unutar snažne nacionalne države. Magyar se biračima ne predstavlja kao liberalna i progresivna alternativa Orbanu, nego kao prozapadno orijentirani mađarski domoljub i moderni konzervativac. U vodstvu TISZA-e svjesni su da se na izborima u Mađarskoj ne pobjeđuje osloncem samo na liberalne i kozmopolitski orijentirane birače u urbanim sredinama.
Orbanova vlast zbog vlastitih ekonomskih i geopolitičkih interesa ne vodi dobronamjernu i pozitivnu politiku prema Hrvatskoj tijekom zadnjih godina. No Mađarska pod Orbánom ipak je pozitivan primjer suprotstavljanja nadnacionalnim činiteljima moći koji izmiču demokratskoj kontroli. Kako ističe politolog Tihomir Cipek, Orbán je vratio političko odlučivanje na razinu nacionalne države i pokazao građanima da državna politika ipak nešto može i da sve ne ovisi o tobožnjim prirodnim zakonima tržišta.
Tijekom nedavne sigurnosne konferencije u Münchenu Magyar se susreo s hrvatskim predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Plenkovićev HDZ i TISZA pripadaju političkoj skupini Europske pučke stranke (EPP) u Europskom parlamentu. Magyar je objavio da su imali plodonosan razgovor s Plenkovićem i s nekoliko članova hrvatske Vlade. Istaknuo je da osam godina nisu održani bilateralni razgovori hrvatskoga i mađarskoga premijera i najavio da će se to nadoknaditi nakon promjene mađarske vlade. Kao cilj naveo je rješavanje spornih pitanja koja su se nagomilala posljednjih godina. Želeći pokazati svoju domoljubnu orijentaciju, pozvao je Plenkovića na proslavu 70. obljetnice Mađarske revolucije iz 1956. u listopadu ove godine.
Politički establišment EU-a sklon je europeističkomu Magyaru i priželjkuje smjenu euroskeptičnoga Orbana s vlasti. Vlast TISZA-e i Magyara uklonila bi jednu od rijetkih preostalih nacionalnih vlada koje nastoje zadržati političko odlučivanje na razini nacionalne države. To nužno podrazumijeva političke sukobe s velikim korporacijama, bankama i Europskom komisijom.
TISZA i Magyar su dosad najozbiljnija prijetnja Orbanovoj političkoj premoći u Mađarskoj. Hrvatska je zainteresirana za dobrosusjedske odnose s Mađarskom, koja nas je podupirala tijekom Domovinskoga rata i ulaska u EU. Hoćemo li dobrosusjedske odnose graditi s europeističkim Magyarom ili euroskeptičnim Orbánom, imaju pravo odlučiti samo mađarski birači.
