KOMU SE HRVATSKI BRANITELJI MOGU JAVITI KAD JE U PITANJU ZDRAVLJE? Potražiti koordinatore za branitelje u bolnicama

Snimio: B. Čović
Agneza Aleksijević, magistra sestrinstva, koordinatorica za hrvatske branitelje iz Domovinskoga rata i članove njihovih obitelji, Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana

Narušeno zdravstveno stanje, povećana smrtnost branitelja, kao i nedostatni kapaciteti za obavljanje osnovnih sistematskih i specijalističkih pregleda u razumnom roku razlog su pokretanja triju veteranskih bolnica te imenovanja koordinatora za branitelje u općim, regionalnim i kliničkim bolnicama. Uloga koordinatora je da primi branitelja koji se obrati bolnici i uputi ga gdje i komu se treba javiti ili mu rezervira termin pregleda. Cilj takvoga načina rada usmjeren je prema učinkovitijoj komunikaciji i zadovoljavanju potreba hrvatskih branitelja i njihovih obitelji vezano za usluge sekundarne zdravstvene zaštite.

Branitelji i njihove obitelji u ostalim mjestima u Hrvatskoj mogu informirati tko je koordinator za branitelje u njihovoj pripadajućoj bolnici te zatražiti pomoć u organiziranju zdravstvene zaštite.

Opća županijska bolnica Vukovar i bolnica hrvatskih veterana zbrinjava mnogo hrvatskih branitelja i njihovih obitelji s vukovarskoga, ali i ostalih područja Hrvatske, a kao takva napravila je niz prilagodba kako bi se mogla pružiti što učinkovitija skrb. Nemogućnost nesmetanoga pristupa, kretanja i boravka osoba s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću nametnula je potrebu većih izmjena u osiguravanju pristupačnosti. Na primjer, premještena su parkirališna mjesta koja moraju biti smještena blizu ulaza u građevinu i biti pristupačna. Događalo se da se u nedostatku parkirališnih mjesta parkiralo na zelenoj površini, što podliježe kazni. Osim toga prilagođena je pristupačnost površine za kretanje zbog kretanja kolicima te su postavljene rampe koje osiguravaju prilaz osobama u kolicima. Izrađen je i promidžbeni materijal kako bi građani dobili informacije o djelatnostima vezanim uz braniteljsku populaciju. Nadalje, upotrebljavaju se svi raspoloživi komunikacijski alati za izricanje potreba telefonski, e-poštom ili faksom, kada osobni dolazak nije moguć.

Slobodnom procjenom danas, nakon nepunih godinu dana rada s braniteljskom populacijom, njihovim obiteljima i civilnim žrtvama rata, bilježi se 80 % upita osobnim dolaskom, 10 % telefonski, 5 % e-poštom te 5 % faksom. Medicinska sestra, medicinski tehničar i socijalni radnik u uredu rade osam sati kako bi bili na raspolaganju braniteljskoj populaciji, njihovim obiteljima i civilnim žrtvama rata. Dužnost je zaprimiti upit i uputiti sugovornika komu se i gdje treba javiti ili osigurati termin pomoću centralnoga naručivanja kojemu je pristup nesmetano osiguran. Sličan način organizacije imaju i ostale bolnice u kojima postoje koordinatori za branitelje. Stoga se branitelji i njihove obitelji u ostalim mjestima u Hrvatskoj mogu informirati tko je koordinator za branitelje u njihovoj pripadajućoj bolnici te zatražiti pomoć u organiziranju zdravstvene zaštite. U mjestima gdje nema koordinatora mogu se javiti glavnoj sestri bolnice.

IZVORGlas Koncila br. 19/2017.
Prethodni članakGlas Koncila br. 20/2017.
Sljedeći članakVODITELJICA TALIJANSKOGA HODA ZA ŽIVOT PORUČUJE: »Bit ćemo ujedinjeni s hrvatskim građanima u Hodu za život«