Pisali ste u jednom prošlom broju o čitanju Biblije. Koju biste mi knjigu u tom smislu mogli preporučiti da s boljim razumijevanjem čitam posebice Stari zavjet?
Jelena
Kako ne bismo isticali ni jednu knjigu kojoj bismo osobno dali prednost, predlažemo da posjetite naše katoličke izdavače koji objavljuju mnoga vrijedna djela u kojima naši domaći teolozi bibličari, kao i strani, objašnjavaju biblijske knjige Staroga i Novoga zavjeta, pa da odaberete onu koja će se Vama učiniti najprikladnijom i najrazumljivijom. Kod naših katoličkih izdavača predlažemo da ponajprije posegnete za kojim rječnikom ili leksikonom biblijskih pojmova, kao i priručnikom i knjigom s područja biblijske starozavjetne i novozavjetne teologije. Isto tako, Papinska biblijska komisija 1993. objavila je dokument »Tumačenje Biblije u Crkvi«, koji bi Vam sigurno bio koristan.
Od sredine pretprošloga stoljeća svjedočimo brojnim marijanskim ukazanjima koja se povezuju s katoličkom vjerom, odnosno Crkvom: Fatima, Lurd, Guadalupe… te konačno i međugorskim ukazanjima. Svjedočimo i brojnim popratnim čudima, znanstveno neobjašnjivim (ozdravljenjima, suzama pojedinih Bogorodičinih slika ili kipova, izbavljenjima u opasnim situacijama itd.), a vezanim uz spomenuta ukazanja. Svjedočimo i neobjašnjivim stanjem tijela katoličkih svetaca (Bernardica, Leopold Bogdan Mandić itd.) koje se ni nakon nekoliko desetaka godina i dulje od njihove smrti nije promijenilo, doslovno stanje kao da su »jučer« pokopani. Dakle, sve nabrojeno odnosi se na Katoličku Crkvu, pa me zaista zanima događaju li se ukazanja, izlječenja i ostali nadnaravni, odnosno neobjašnjeni fenomeni i u drugim Crkvama, tj. vjerama (religijama): islamu, budizmu, judaizmu itd.
V.I., Dubrovnik
Vjernici u svim velikim svjetskim religijama ili vjerama vjeruju u čuda, a u monoteističkim vjerama tvorac je čuda Bog. U nekim drugim religijama misli se da čuda može učiniti i čovjek nekim svojim »mističnim« djelovanjem, posebno u nekim istočnjačkim ili afričkim, pa se jednako tako o njima i piše. No jasno da su objašnjenja ili – da nam bude jasnije – »teološki pristupi« različiti i svojstveni svakoj od tih vjera ili religija. U nas katolika, kako ističe mons. Rino Fisichella, čuda su »slobodni zahvat Božji unutar stvorenja i u čovjeku kojim se izražava pobjeda nad zlom i poziv na sudioništvo u Božjem kraljevstvu«, a čudo se razlikuje od puke »natprirodne pojave« (kao što može biti neraspadnuto tijelo nekoga svetca, što spominjete), kojom se zapravo očituje izvanrednost i sjaj. Stoga je čudo u katoličkom nauku »poziv na vjeru kako bi ona postala istinskija te se prepoznala Božja prisutnost«, ali teološki gledano »čudesa imaju svoju svrhu: ona nije prvenstveno u tome da pobude vjeru, nego se daju vjerniku da prepozna Božje djelovanje, a ne da u nj vjeruje na osnovi znamenja«, to jest: ne vjerujemo u Boga na osnovi čuda jer je njihova svrha prije svega pokazati ljubav i milosrđe Božje. »Čuda, najzad, svjedoče o prisutnosti kraljevstva Božjega među nama i o plodovima toga kraljevstva; imaju, dakle, objaviteljsku vrijednost budući da izražavaju moć i slavu Sina Božjega nad stvorenjem«, pa treba »razlikovati između Isusovih čudesa i onih koja se zbivaju nakon njegova uskrsnuća po zagovoru Djevice Marije ili svetaca«.
