Ivan Lučić rođen je 1604. u plemenitaškoj trogirskoj obitelji. Studirao je u Rimu i Padovi, a 1630. doktorirao je iz pravnih znanosti. Godine 1654. napustio je Trogir te otišao u Rim, gdje je bio blizak prijatelj Stjepanu Gradiću, prefektu Vatikanske knjižnice, sudjelujući u njegovu protuturskom radu.
Još za studija počeo je proučavati povijest Dalmacije te prikupljati i prepisivati povijesna djela i izvore iz arhiva dalmatinskih gradova, samostana, javnih i privatnih knjižnica. Prikupljajući tako građu i dopisujući se s brojnim velikanima svojega vremena, sastavio je i 1662. dovršio djelo »O kraljevstvu Dalmacije i Hrvatske u šest knjiga« (»De regno Dalmatiae et Croatiae libri sex«), koje je tiskano 1666. u Amsterdamu. U prvih pet knjiga prikazao je događaje do 1480. godine, a u šestoj suvremenost, običaje i političke granice.
U prilogu »Rerum Dalmaticarum scriptores« objavio je zbirku vrela, rodovske tablice i šest povijesno-zemljopisnih zemljovida, koji zapravo čine prvi hrvatski atlas. Posebice je zanimljiv četvrti zemljovid na kojem je prikaz raspada rimske Dalmacije i nastanak nove slavenske zemlje, odnosno Hrvatske. Na petom je zemljovidu primorska Hrvatska u granicama kasnoga srednjega vijeka. Na njemu je dalmatinska Hrvatska prije turskoga osvojenja Bosne zadirala dublje u kopno. Objavio je brojne stare listine, što je prvi hrvatski diplomatarij, te u spomenutom prilogu donio komentiranu zbirku izvora, od kojih su neki objavljeni prvi put, npr. »Ljetopis popa Dukljanina« i »Historia Salonitana Tome Arhiđakona«. Zbog stručnosti kojom je pisano to se djelo smatra prvom znanstveno napisanom poviješću hrvatskih zemalja te se uzima začetkom hrvatske historiografije.
Osim toga djela objavio je »Povijesna svjedočanstva o Trogiru« i »Povijest Dalmacije – osobito gradova Trogira, Splita i Šibenika«. Sastavio je i zbirku epigrafskih spomenika »Natpisi Dalmacije«. Potkraj života priredio je za tisak »Statut grada Trogira«, koji je zbog mletačke zabrane tiskan tek 1708. Umro je u Rimu 11. studenoga 1679. i pokopan u crkvi sv. Jeronima. (L)
