Da je od pojave koronavirusne pandemije uvelike porasla uporaba internetskih medija, društvenih mreža, aplikacija za slanje poruka i raznih drugih virtualnih kanala povezivanja, dojam je koji dijeli valjda čitav današnji naraštaj. To je pokazalo i novo međunarodno istraživanje »Mi smo društveni«, koje je mjerilo »digitalna ponašanja« diljem svijeta u razdoblju od siječnja 2020. do siječnja 2021. godine, a rezultate je posebno predstavio projekt »Obitelj i mediji«.
Očekivano, porasla je uporaba interneta, za oko 7 posto, a porastao je i broj ljudi diljem svijeta koji se aktivno služe društvenim mrežama, pa je tako u svijet virtualnih komunikacija prispjelo novih 490 milijuna virtualnih komunikatora. Istraživanje je pokazalo da je najkorišteniji uređaj kojim se ulazi u svijet virtualnoga komuniciranja pametni telefon, a među ispitanicima od 15 do 64 godine njih 97 posto posjeduje takav uređaj. No podatci otkrivaju i da je vrijeme provedeno za pametnim telefonom uvelike poraslo u usporedbi s prethodnim ciklusom istoga istraživanja, koje je provedeno za razdoblje od siječnja 2019. do siječnja 2020. godine. U aktualnom je razdoblju ono poraslo za 20 posto. Od ukupnoga vremena provedenoga uz pametni telefon 44 posto uloženo je na aplikacije koje su dizajnirane za međusobno povezivanje, 26 posto utrošeno je na aplikacije koje donose isključivo zabavu (gledanje videa, slušanje glazbe…), devet posto otišlo je na aplikacije za šport i rekreaciju, a preostalih 21 posto na druge sadržaje.
To pokazuje da su društvene mreže iznova potvrđene kao glavni komunikacijski alat, no zabrinjavajuće je što se taj zaključak ne odnosi samo na svijet virtualnoga, nego i na stvarni svijet, upozoravaju u projektu »Obitelj i mediji«. »Pojačana uporaba društvenih mreža s jedne strane vodi fizičkoj i mentalnoj lijenosti, a s druge ona smanjuje sposobnost pojedinca da komunicira izravno i autentično s drugima: preferiraju se dijalozi putem dopisivanja, a ne licem u lice«, objašnjavaju u tom međunarodnom projektu s Papinskoga sveučilišta Svetoga Križa u Rimu. Jasno, pojačanomu boravku u virtualnom svijetu treba pridodati i opasnosti od raznih ugroza privatnosti, posebno s obzirom na činjenicu da se društvene mreže često rabe spontano i bezbrižno, bez promišljanja o tome da nešto što je jednom pristiglo u internetski svijet ondje trajno ostaje.
