Čitala sam u jednom ispitu savjesti o smrtnim i teškim grijesima. Postoji li razlika između smrtnoga i teškoga grijeha ili je to ista stvar?
Andreja
Na pitanje slično Vašemu već smo imali prilike odgovarati, a u tome smo se služili razmišljanjem crkvenoga pravnika dr. fra Velimira Blaževića koji ističe da Katekizam Katoličke Crkve (KKC, br. 1854) navodi da je »prikladno prosuđivati grijehe po njihovoj težini«. »Razlikovanje između smrtnoga i lakoga grijeha, zamjetljivo već u Svetom pismu, nametnulo se u crkvenoj predaji. A potvrđuje ga i ljudsko iskustvo.« U broju 1855 navodi se da smrtni grijeh u čovjekovu srcu razara ljubav teškom povrjedom Božjega zakona, a broj 1856 ističe: »Grijeh je zbog svog objekta smrtan (…) bio on protiv ljubavi prema Bogu, kao što je psovka, krivokletstvo itd., ili protiv ljubavi prema bližnjemu, kao što je ubojstvo, preljub i slično. (…) Nekad se pak volja grješnikova usmjeruje na ono što u sebi sadrži neki nered, ali se ipak ne protivi ljubavi prema Bogu i bližnjemu, kao što su isprazne stvari, neumjesni smijeh i slično. Takve stvari su laki grijesi.«
No moramo znati da se za počinjenje smrtnoga grijeha (težak grijeh ne mora nužno biti smrtan) istodobno traže tri uvjeta: »Smrtni je grijeh onaj kojemu je objekt teška stvar, a učinjen je pri punoj svijesti i slobodnim pristankom«, ističe br. 1857 KKC-a, a broj 1858 nastavlja: »Tešku stvar pobliže određuje Deset zapovijedi, prema Isusovu odgovoru bogatom mladiću: ‘Ne ubij, ne čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči lažno! Ne otmi! Poštuj oca svoga i majku’ (Mk 10, 19). Težina grijeha je veća ili manja: ubojstvo je veće od krađe. Treba voditi računa i o svojstvu povrijeđenih osoba: nasilje nad roditeljima po sebi je veće od nasilja nad strancem.«
»Da bude smrtan, grijeh mora biti učinjen punom sviješću i potpunim pristankom« (br. 1859), a laki se grijeh čini »kad se u lakoj stvari ne obdržava mjera što je propisuje moralni zakon ili kad se moralni zakon krši u teškoj stvari, ali bez pune svijesti i bez potpunog pristanka« (br. 1862).
Nadalje, kada se govori o razlikovanju »razina grijeha« – to jest je li neki teški ili smrtni – kako piše moralni teolog dr. fra Šimun Bilokapić, »osim zauzetosti moralnih teologa da barem na teorijskoj razini utvrde razliku između smrtnoga/maloga grijeha i/ili teškoga/lakoga grijeha, problem oko kojega se ne slažu, mogao bi se sažeti u sljedeće pitanje: je li moguće i je li ispravno odijeliti aspekt ‘težine’ grijeha od aspekta ‘smrtnosti’ grijeha, ili jednostavno postoji i sadržajna i terminološka identičnost, po kojoj bi onda smrtni grijeh bio jednak teškom grijehu, a mali grijeh bio jednak lakom grijehu«, a ta teološka rasprava – o kojoj piše u članku »Razlikovanje i podjela grijeha na teški/laki, smrtni/mali« i o kojoj u »Enciklopedijskom teološkom rječniku« piše i T. Rossi razlikujući »laki, teški i smrtni« grijeh, uvelike nadilazi mogućnosti davanja cjelovitoga odgovora u našoj rubrici.
