Navršilo se 60 godina od važnoga medijskoga i pastoralnoga događaja za brojne dječje naraštaje hrvatskih vjernika. Naime, u ožujku 1966. Glas Koncila objavio je prvi broj dječjega mjesečnika Mali koncil – Maka koji je od tada postao suputnik u odrastanju mnogih vjernika, uvodeći ih u svijet vjere i kršćanskih vrijednosti, ali i u radost igre, znanja i zajedništva.Sve što je u uvodniku prvoga broja Maloga koncila najavljeno nastoji se živjeti do današnjega dana na njegovim stranicama. List je želio pomoći djeci da bolje upoznaju svoju vjeru, da otkriju što je Crkva kroz povijest učinila za dobro svijeta i hrvatskoga naroda te da s ponosom mogu živjeti svoj kršćanski identitet. Čitajući Mali koncil, djeca su bila pozvana razmišljati o Bogu, radovati se životu i otkrivati poziv na vječni život s njim.
U uvodniku prvoga broja jasno je izrečena temeljna nakana lista: »Mali koncil htio bi okupiti, ujediniti i oduševiti svu našu djecu u radu za dobro Crkve i naroda.« Tadašnji pomoćni biskup zagrebački Franjo Kuharić pak, obraćajući se djeci u prvom broju, sažeo je poslanje lista riječima da će Mali koncil odgajati djecu za »Isusove apostole, osvajače duša za Istinu i Dobrotu«.
Već od prvih brojeva list poprima svoje prepoznatljivo lice. Na njegovim se stranicama susreću vjeronaučni sadržaji, razgovori sa stvarnom djecom, katehetske teme uklopljene u svakodnevni život, zabavni i enigmatski prilozi, misijska svjedočanstva, poučne priče te književni i odgojni tekstovi. U tom bogatom mozaiku sadržaja posebnu je poruku nosila i jedna od prvih makovskih rubrika »Mali mozaik dobrote«, iz koje izdvajamo jednostavnu, ali snažnu misao: lako je djecu kuditi i grditi – to znaju mnogi. Mali koncil odlučio je međutim djecu hvaliti, prepoznavati i isticati njihovu dobrotu.
Već rane brojeve Maka prati snažna povezanost s Crkvom i njezinim pastirima. Tako se u drugom broju kardinal Franjo Šeper obraća djeci iz župe Rastičevo u Bosni koja su svoju nagradu s natjecanja darovala za gradnju novih crkava.
Glas Koncila bio je u fokusu ondašnjih jugoslavenskih vlasti zbog svog pisanja, ali ni Mali koncil nije prolazio ispod radara režima. To pokazuje i primjer pomne analize vjeronaučne građe za Turnir Kraljice Jelene iz godine 1976., o čemu svjedoče i dokumenti iz jugoslavenskih arhivaSedamdesete – Mak pronalazi svoje lice
Tijekom sedamdesetih Mali koncil učvršćuje svoje mjesto u svijetu dječje periodike i sve jasnije oblikuje svoj prepoznatljiv identitet. Od skromnoga jednobojnoga lista tankih korica iz prvih godina postupno prerasta u bogatije oblikovan časopis. Naslovnice postaju kolorirane, grafičko oblikovanje sve razigranije, a sadržaj raznovrsniji i prilagođen dječjemu svijetu.
U tim se godinama posebno razvija suradnja s djecom iz različitih krajeva domovine. Stranice Maka sve više ispunjavaju pisma, crteži i prilozi mladih čitatelja, a list postaje prostor u kojem djeca mogu podijeliti svoje iskustvo vjere, radosti i svakodnevnoga života.
Sedamdesete obilježava i snažna misionarska dimenzija lista. Posebno mjesto zauzimaju svjedočanstva hrvatskih misionara te izvještaji o životu Crkve iz različitih krajeva svijeta. Na stranicama Maka djeca su mogla upoznati život i djelovanje oca Ante Gabrića u Indiji, kao i karitativni rad Majke Terezije među najsiromašnijima. Istodobno su bila poticana da i sama postanu njihovi suradnici.
Takav katehetski pristup širio je pogled djece prema univerzalnosti Katoličke Crkve i naglašavao vrijednost svakoga djeteta.
Ljudi koji su stvarali Mali koncil
Ideja o osnutku Maloga koncila nastala je iz dječje stranice »Vama djeco«, koja je u Glasu Koncila postojala od 1964. Velik interes djece za tom rubrikom pokazao je da postoji potreba za posebnim časopisom. Projekt su poduprli tadašnji zagrebački nadbiskup Franjo Šeper i đakovački biskup Stjepan Bäuerlein, a prvi odgovorni urednik bio je pomoćni zagrebački biskup Franjo Kuharić, kasniji kardinal i danas sluga Božji.Osamdesete – zreli dječji katolički list
Tijekom osamdesetih Mali koncil ulazi u razdoblje identitetske stabilnosti i književne zrelosti. Nakon oblikovanja prepoznatljivoga identiteta u prethodnom desetljeću Mak se sada potvrđuje kao vjeronaučno-književni i suradnički dječji časopis koji na jedinstven način povezuje pouku, igru i život vjere. Autentičnost sadržaja čini ga omiljenim i nezaobilaznim dječjim štivom.
U Mak redovito pristižu pisma, crteži i izvještaji iz župa i škola diljem domovine, a dječji prilozi svjedoče o živom odnosu čitatelja i redakcije. U tom se razdoblju dodatno razvija književni i poučni dio lista. Uz vjeronaučne sadržaje povezane s liturgijskom godinom i sakramentalnim životom, djeci se nude poučne priče, zanimljivosti iz života Crkve, ali i raznovrsni sadržaji razbibrige koji prate dječju znatiželju i potrebu za igrom. Posebno mjesto među stalnim rubrikama zauzima i »Blaževa pošta«, koja s vremenom postaje jedna od najprepoznatljivijih i najomiljenijih makovskih rubrika.
Osamdesete tako potvrđuju Mali koncil kao list koji nastoji spojiti katehetsku pouku, književnost i dječju razigranost. Upravo u toj ravnoteži između poduke i igre krije se jedna od tajni njegove dugovječnosti.
Mak se olimpijski igra i natječe
Devedesete – Mak u vremenu iskušenja i nade
Devedesete donose duboke društvene i povijesne promjene koje se snažno odražavaju na život Crkve, ali i na stranice Maloga koncila. Na stranicama Maka često se pojavljuju svjedočanstva iz ratom pogođenih krajeva, priče o ranjenim župama, prognanim obiteljima i djeci koja su bila prisiljena napustiti svoje domove.
Istodobno Mak snažno potiče solidarnost i konkretna djela ljubavi. Na njegovim stranicama na osobit način živi usmjerenost na djecu u progonstvu te želja da se srušene crkve i škole obnove. Mak se vraća s makovcima na opustjela ognjišta. Makovci sudjeluju u brojnim dobrotvornim akcijama, prikupljaju pomoć za potrebite, a posebno mjesto zauzimaju zajedničke inicijative u kojima sudjeluju djeca iz različitih krajeva domovine – od prikupljanja pomoći za misije do zajedničkih dobrotvornih projekata poput izgradnje »Makove kuće«.
Jedna od najprepoznatljivijih epizoda makovskoga života devedesetih vezana je uz Tribus – veliku makovsku inicijativu koja se razvila iz akcije »Dobro djelo na vidjelo«. Makovci su činili dobra djela u obitelji, školi i župi te o tome obavješćivali uredništvo, a oni najrevniji nagrađivani su zajedničkim putovanjima. Autobusi vrijednih makovaca pohodili su svetišta u domovini i inozemstvu, a iz stotina djece koja su se na tim putovanjima družila s onodobnim urednicima proisteklo je više duhovnih zvanja, ali i nebrojeno mnogo dobrih očeva i majki.
Misionarka u Argentini, s. Samuela Vilenica, tako svjedoči da je upravo na Makovu putovanju »Tribus« 1998., slušajući propovijed don Luke Depola, u srcu prvi put jasno osjetila poziv da svoj život posveti Bogu kao redovnica.
Kako je Mak mijenjao svoj izgled
Prvi broj Maloga koncila bio je vrlo skroman: tiskan na običnom novinskom papiru, crno-bijelom tehnikom i mekanih korica. Prva veća promjena dogodila se 1969. godine kada Mak dobiva naslovnicu u boji, koju su u redakciji nazvali »šareni kaputić«, dok je unutrašnjost još neko vrijeme ostala crno-bijela. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina list se postupno grafički obogaćivao, dobivao sve više ilustracija i novih rubrika. Nakon 1990. Mak prelazi na suvremeniji offset tisak i postupno uvodi sve više stranica u boji. Godine 1996. pojavljuje se i na internetu, a 1999. izlazi na kvalitetnom papiru sa svim stranicama u punom koloru. Danas Mak resi kvalitetan tisak, lakirane korice, kartonske umetci za dječje zadatke i radove te bogati digitalne dodatci i video sadržaji.Mak početkom novoga tisućljeća – vjera koja raste zajedno s djecom
Ulaskom u novo tisućljeće Mali koncil nastavlja živjeti svoju temeljnu zadaću: pomagati djeci upoznati i zavoljeti život Crkve. Makova osobitost u tim godinama jest vještina kojom katehetske sadržaje oblikuje na djeci blizak i razumljiv način.
Na njegovim se stranicama tako susreću tumačenja evanđelja, teme iz liturgijske godine te primijenjena vjera uklopljena u brojne priče i svjedočanstva koja djecu uvode u bogatstvo katoličanstva. Vjera se djeci ne nudi kao apstraktna pouka, nego kao iskustvo koje se živi u obitelji, župi i školi, ali i u svakodnevnim situacijama – na igralištu, u trgovini, u igri i učenju. Teme poput prijateljstva, opraštanja, dobrote, odgovornosti i solidarnosti, uklopljene u zabavne i književne sadržaje, djeci približavaju stvarnost kršćanskih vrjednota i čine ih razumljivijima.
Mak i u to vrijeme uspijeva ostati čvrsto povezan sa stvarnim životom djece. U njemu se doista ne prepoznaje rukopis »odrasloga« koji piše za djecu – mali čitatelji u njemu prepoznaju vršnjački pristup i ton i to je ono što ih privlači.
Uz svoju osnovu – katehetske teme – Mak njeguje i već dobro prepoznatljivo ozračje radosti i igre. Stripovi, zagonetke, nagradne igre, literarni i likovni radovi te različite zanimljivosti iz svijeta znanosti, kulture i svakodnevnoga života stvaraju ozračje vedrine u kojem se učenje i razbibriga susreću na prirodan i skladan način.
Mak – nastavno pomagalo za školski katolički vjeronauk
Mak u drugom desetljeću novoga tisućljeća
U drugom desetljeću novoga tisućljeća stranice Maka nastoje ostati snažno povezane sa životom Crkve, ali i sa svakidašnjicom djece, njihovim pitanjima, iskustvima i interesima. List redovito prati važna događanja u životu opće i mjesne Crkve, poput dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku, izbora pape Franje te različitih susreta i inicijativa koje okupljaju kršćanske obitelji i mlade. Takve teme djeci približavaju život Crkve i pomažu im da se osjećaju njezinim živim dijelom.
Mak pritom njeguje vjernost svojoj katehetskoj misiji. Teme poput molitve u obitelji, priprave za sakramente, kršćanskoga života u svakodnevnim situacijama te upoznavanja svetaca i uzora vjere obrađuju se na djeci blizak i razumljiv način.
Važno mjesto i dalje zauzimaju misije i svjedočanstva iz različitih dijelova svijeta, a redovito se pojavljuju prilozi iz povijesti, umjetnosti, prirodoslovlja i kulture, koji djeci približavaju različita područja ljudskoga znanja u svjetlu kršćanskoga pogleda na svijet i čovjeka.
Ukorak s novim naraštajima makovaca (2020. i dalje)
U najnovijem razdoblju Mali koncil nastavlja svoju temeljnu misiju povezivanja vjere s konkretnim životom djece i njihovih obitelji. Stranice lista redovito prate liturgijsku godinu i 
uvode djecu u razumijevanje sakramenata, molitve i evanđeoskih poruka, ali istodobno nastoje pratiti i specifične izazove suvremenoga djetinjstva.
Mak svojim stilsko-uredničkim intervencijama pokazuje spremnost na prilagodbu novim okolnostima i odgojno-pastoralnim potrebama. Nastoji prepoznati lice i čuti glas suvremenoga djeteta te mu biti blizak u njegovu svakodnevnom životu – u obitelji, školi i župnoj zajednici. U tom smislu Mak ne donosi samo poučne sadržaje, nego nastoji stvarati prostor u kojem djeca mogu prepoznati vlastita iskustva, pitanja i zapažanja.
Uz katehetske tekstove i odgojne teme prisutni su stripovi, zagonetke, kvizovi i kreativni zadatci koji vjerno čuvaju već naraštajima prepoznatljivo makovsko ozračje vedrine, igre i zajedništva.
Uz biblijske junake… Mak ponovno u vrtiću
