Molitve vjernika dio su svake svete mise, a redovito se uključuju i u druga molitvena okupljanja. Gdje god se vjernici nalaze zajedno, pozvani su zazivati Gospodina za nakane koje nose u srcima.
Naša je kršćanska dužnost brinuti se za potrebe drugih, moliti jedni za druge, slušati jedni druge, surađivati s Gospodinom, a sve to činimo kroz molitvu vjernika koja postoji u Crkvi od njezinih početaka. U tekstu Apostolskih konstitucija iz 4. stoljeća nalazimo popis litanijskih molitava za različite službenike u crkvi kao što su đakoni, čitači, pjevači, a onda i za udovice, siročad, oženjene, novokrštenike, bolesnike, putnike, zatvorenike, za one koji ne pripadaju Crkvi kao i za sve kršćanske duše. Nitko nije isključen iz molitve.
Očita je sličnost molitve vjernika s litanijama u kojima vjernici kroz kratke zazive traže Božju milost i zagovor svetaca. U litanijama svih svetih nalaze se sljedeći zazivi koji mogu biti iskorišteni i za molitvu vjernika: »Da se dostojiš svoju svetu Crkvu ravnati i očuvati! Da se dostojiš svim narodima mir i pravu slogu udijeliti! Da se dostojiš plodove zemlji dati i očuvati! Da se dostojiš nas same u svetoj službi ohrabriti i očuvati! Da se dostojiš svim vjernim mrtvima pokoj vječni darovati!« Na svaki od tih zaziva odgovaramo: »Gospodine, tebe molimo, usliši nas!«
Kod pripremanja tekstova za molitvu vjernika trebamo slijediti obrazac i redoslijed: za Crkvu, za svijet, za ljude u potrebi i za naše zajednice. Posljednja molitva obično je namijenjena za pokojnike. Za razliku od litanija koje često sadrže na desetke različitih zaziva, molitva vjernika ih sadrži između 4 i 6. Dopušteno je nadodati i koji više ako je riječ o posebnoj prigodi, ali se valja čuvati pretjerivanja.
Onaj tko piše i priprema molitve, i sam se mora pomoliti za mudrost i nadahnuće Duha Svetoga. Treba uvijek imati na umu da su molitve vjernika prošnje i zato ih nije prikladno pisati u obliku zahvale ili slavljenja. Čudno bi zvučala molitva: »Bože, hvala ti za uspješnu školsku godinu, molimo te!« Ili,
umjesto da govorimo Bogu što da on učini, bolje je moliti za snagu da mi ostvarimo njegovu volju. Ako molimo Boga da nahrani gladne, to zvuči kao da želimo sebe osloboditi odgovornosti. Bolje je moliti za darežljivost kako bismo mi nahranili gladne.
Kod pisanja molitve vjernika poželjno je koristiti se riječima i slikama iz Biblije. Npr. ako misna čitanja govore o oproštenju, onda je dobro da molitva pozove ljude na obraćenje, na ispovijed i slično. Također, molitve se nadovezuju na stvarni život i događaje. Pisanje molitava počinje pitanjima: koji se blagdan slavi, što se događa u svijetu, s kojim se izazovima Crkva suočava, što muči naše susjede, znamo li tko je potrebit naših molitava? Iz takvih pitanja nastat će iskrene i plodne molitve.
Ne treba se bojati ispravljati napisano. Kada glasno pročitamo što smo napisali ili to podijelimo s drugom osobom, primijetit ćemo ako je što nejasno ili predugačko i to potom popraviti. Bog blagoslivlja trud oko molitava, a Crkvi su potrebni veliki i mali molitelji koji će se uključiti u sveopću molitvu vjernika za spas svih ljudi.
A. Katanec
Da se dostojiš čitav svijet _______________________.
Da se dostojiš ljudima u nevolji _______________________.
Da se dostojiš naše prijatelje _______________________.
Da se dostojiš našim dragim pokojnima _______________________.
