SNALAŽENJE U ŽIVOTU U OKOLNOSTIMA PANDEMIJE Svijetli momenti u tami pandemije

Snimio: B. Čović | Potres je uzrokovao veliku štetu u Đorđićevoj ulici
»Grad je prazan i zastrašujući, pomalo tužan. Ljudi su još pod dojmom potresa jer je centar grada zaista pretrpio najveću štetu. Sve je iseljeno. Upozoravajuće vrpce su posvuda, a mnogih ljudi koje sam viđao svaki dan sada nema jer su morali napustiti svoje domove. (…) Sve podsjeća na potres, ljudi su zatvoreni, nema žamora. Nema djece na cesti.«

U ovim teškim vremenima vjernici su se zaželjeli svećenika i svećenici vjernika pa su iznalaženi mnogi načini kako da se nađu a da ne prekrše mjere opreza.

»Poštar mora biti dobar sa svima«

A da mnogi rade i u ovoj situaciji pokazuje uz ostale i zagrebački poštar Marko Lukač koji posljednjih tjedana poštu raznosi osiguran maskom i rukavicama. Svaki poštar ima svoj dio grada te poštari kucaju na vrata ljudi koje smatraju svojim susjedima, iako im to zapravo nisu. Poštar Lukač većinu je svoga radnoga staža proveo u strogom središtu Zagreba, piše Viktorija Macukić. Svakoga dana Zagrepčanima dostavlja poštu. Posao je ostao donekle isti, no ipak, kako kaže, nije to baš tako. U središtu Hrvatske metropole ovih dana vlada pomalo sablasna atmosfera. Mnogi koje je gospodin Lukač svakodnevno posjećivao morali su napustiti svoje domove nakon potresa, mnogi još uvijek strepe od novoga potresa, ali i dodatne štete, a grad je prazan i zbog korone. »Grad je prazan i zastrašujući, pomalo tužan. Ljudi su još pod dojmom potresa jer je centar grada zaista pretrpio najveću štetu. Sve je iseljeno. Upozoravajuće vrpce su posvuda, a mnogih ljudi koje sam viđao svaki dan sada nema jer su morali napustiti svoje domove. U Berislavićevoj još stoji automobil na koji se srušila gomila cigla. Sve podsjeća na potres, ljudi su zatvoreni, nema žamora. Nema djece na cesti.« U vrijeme epidemiološke krize svaki kontakt je potencijalno opasan – svjestan je toga poštar Lukač, ali navodi da su svjesne i njegove stranke. Ne boje se kad im poštar pozvoni na vrata, a uz osmijeh iza zaštitne maske dostava pošte obavlja se brže i bez kontakta. »Neko nepisano pravilo u našem poslu je da poštar mora biti dobar sa svima. Ljudi imaju povjerenja u svog poštara, tako i moje stranke imaju povjerenja u mene. Iskreno, svima se posao promijenio, pa tako i nama u Hrvatskoj pošti. Pogotovo nama koji imamo doticaj s ljudima. Često strankama ostavim pakete ispred vrata, te ih oni sami pokupe, dezinficiraju i unose u stan. No nema bojazni kod ljudi od zaraze preko paketa«, kaže i dodaje da poštari ne dezinficiraju pošiljke, ali je primijetio da ih neki sami dezinficiraju kad im ih uruči. Uz poštovanje preporuke minimalnoga razmaka i uporabe rukavica isplaćuje im i mirovinu.

Briga o zdravlju turista u Dalmaciji u godinama koje dolaze može biti adut za dizanje ponude i izvan ljetne sezone. Tko zna, možda epidemija koronavirusa unaprijedi i hrvatski turizam. Ne će biti prvi put u povijesti čovječanstva da kriza ojača.

»Srećom, većina umirovljenika uvijek ima nekoga mlađega pokraj sebe pa prakticiram da stranka potpiše, a novac brojim na ruke mlađim članovima jer želim izbjeći kontakt starijih, koji su u rizičnoj skupini, s novčanicama«, ističe poštar Lukač, koji je ujedno pripadnik civilne zaštite.

Može li kriza unaprijediti jadranski turizam?

U medijima se moglo ovih dana pročitati da najsuvremenija epidemiološka znanja mogu podići razinu povjerenja u Dalmaciji kao najsigurnijoj europskoj destinaciji, a istodobno dati sigurnost Dalmatincima. Možda ne ove godine, ali već sljedeće sigurno. Valja upozoriti da i u ovoj nezahvalnoj situaciji za jadranski turizam ne treba podcijeniti njegovu snagu. Vjerojatno najizloženiji grad turističkim prihodima jest Dubrovnik. Taj isti Dubrovnik uspio je kroz povijest upravo zbog toga što je u svoje vrijeme imao dobro razumijevanje epidemioloških mjera. Kompleks zgrada zvan Lazareti možda je bio važniji čak i od dubrovačkih zidina. Samo 300-tinjak metara od grada karantena je čuvala Dubrovnik kroz stoljeća, a danas primjena najsuvremenijih epidemioloških znanja može podići razinu povjerenja. Ako uz to hrvatski hoteli pokažu da znaju kroz, recimo, posebne nutricionističke planove i virtualno medicinsko savjetovanje turista osiguravati siguran boravak čak i onima koji se kao najugroženije skupine najviše boje zaraze od virusa COVID-19, onda će fantastični rezultati hrvatskih epidemioloških mjera dobiti na težini. Možda ne ove godine, ali već sljedeće sigurno. Ako se uvjeri dijabetičare koji redom pate od visokoga tlaka da im se u jadranskom hotelu kroz prilagođenu mediteransku prehranu, smanjenje stresa i adekvatni fitnes-program može osigurati bolja glikemija, normalizacija krvnoga tlaka, onda će se na svakoga dijabetičara privući i deset zdravih koji će se zbog takvoga pristupa osjećati sigurnije. Osim toga, briga o zdravlju turista u Dalmaciji u godinama koje dolaze može biti adut za dizanje ponude i izvan ljetne sezone. Tko zna, možda epidemija koronavirusa unaprijedi i hrvatski turizam. Ne će biti prvi put u povijesti čovječanstva da kriza ojača.

Novi plodovi IT printera
Od posljednjih dana ožujka u solinskoj tvrtki »AD Plastik« printaju se prozirne zaštitne maske, tzv. viziri, koje je osmislio student splitskoga Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) Slaven Damjanović. Uskoro proizvodnja takvih zaštitnih maski proširila se diljem Hrvatske. IT stručnjak Valent Turković iz Osijeka rekao je Teni Šarčević da u Osijeku djeluje grupa »3D print stručnjaci Hrvatska«, koja je najveće okupljalište te vrste kod nas. »Medicinski viziri ove vrste su novo rješenje, nedavno nastalo u Češkoj. Tamošnja firma ‘Prusa3D’, koja inače proizvodi printere i ima puno inženjera, shodno golemoj potražnji za zaštitnim medicinskim sredstvima, napravila je dizajn te maske i javno ga objavila. Ta je informacija odmah došla u našu grupu i ljudi su krenuli printati, a neki su čak i optimizirali dizajn«, svjedoči Turković, koji osim što sam izrađuje vizire s kolegom za područje svojega grada koordinira njihovo prikupljanje i dostavu bolnici. »To je vrlo važan dio cijeloga procesa jer maske ne dijelimo samo tako, nego isključivo preko službenih kanala. Najčešće ih u bolnicama preuzimaju sestre koje vode kliničke ljekarne. Mi dezinficiramo maske, ali oni to čine još jednom. To je jako važno jer bi doista bila tragedija da se netko zarazi zbog maske. Ljudi često čim isprintaju masku žele je i odnijeti u bolnicu, no iz sigurnosnih je razloga svakako preporuka da se jave nama iz grupe i dopuste nam da obavimo dostavu«, rekao je Turković, dodajući da na razini cijele Hrvatske ovih dana danonoćno printa stotinjak ljudi koji su im u evidenciji. U Osijeku ih je pet.
U Elektrostrojarskoj školi u Varaždinu drastično su skratili vrijeme izrade vizira. Osmislili su kako brže i jeftinije na 3D pisačima printati zaštitne vizire za liječnike. Prvi model printanja, koji je izradila češka tvrtka za 3D modeliranje, zahtijevao je osam sati printanja za jedan vizir, a Varaždinci su to smanjili na jedan sat po viziru. To je smanjilo i cijenu izrade s 30 do 40 kuna po komadu na oko 25 kuna. Liječnici su na prvoj borbenoj crti u ratu protiv koronavirusa pa kad su dvojica njih iz varaždinske Opće bolnice predložila printanje vizira, u školskom centru za nove tehnologije odmah su se bacili na posao. »Profesor stručnih predmeta u našoj školi Robert Ljubek dao si je vremena i truda i napravio inovaciju ispisa, bržu i s manje potrebnoga materijala«, rekao je Igor Kos, ravnatelj Elektroindustrijske škole. Za početak su Varaždinci radili na dva školska printera, svoje su im printere, njih četiri, na raspolaganje dali i profesori. Varaždinska županija platit će kupnju pet novih pisača, a javilo se i nekoliko učenika koji su spremni ustupiti svoje osobne printere.

IZVORGlas Koncila br. 17-18/2020.
Prethodni članakCIVILNE ŽRTVE DOMOVINSKOGA RATA Susret s Klementinom Karanović, načelnicom općine Majur
Sljedeći članakOPORUKA