Mladi Ferdinand Habsburg, praunuk posljednjega austrijskoga cara, ponovno ima priliku stati na pobjedničko postolje slavne utrke 24 sata Le Mansa. Kada vozi na utrkama, pazi na ekologiju, moli krunicu i prekriži se, piše Đenada Kučković za Jutarnji list. Praunuk je posljednjega austrijskoga cara Karla I., sin Karla Habsburga Lothringena i filantropkinje Francesce von Thyssen Bornemisze, rođen u Salzburgu. Kardinal Franjo Kuharić krstio ga je u zagrebačkoj katedrali. Ne bavi se strateškim partnerstvima ili planiranjem brakova s drugim kraljevskim obiteljima, u čemu su Habsburzi bili jako vješti, nego juri automobilskim stazama u Monzi i Le Mansu u automobilu koji pokreće vino.
Već dvije godine njegova ekipa ne rabi fosilna goriva u automobilima. »Testiramo sintetičko gorivo iz vinske industrije. Tako da sada moram piti mnogo vina, a pritom biti siguran da se mogu natjecati na utrkama«, rekao je Ferdinand za »Times«. U vezi s djevojkama rekao je da nema određen tip djevojke, pozornost mu najviše privuku nečije oči jer najviše govore o osobi, a »pomaže i ako je djevojka katolikinja«. »Praktični sam vjernik i uza se uvijek nosim krunicu. Ona nije modni dodatak, nego svjedočanstvo vjere. Volim one koje su inteligentnije od mene i od kojih mogu nešto naučiti. Važno mi je da vole šport te da imaju razumijevanja za moja putovanja na natjecanjima. Teško je to objasniti nekomu tko nema interesa za šport, tko nije spreman na žrtvu i tko ne razumije da su mi utrke sada na prvom mjestu.« Na pitanje razmišlja li ipak ponekad o činjenici da bi jednoga dana bio car da je povijest bila malo drugačija rekao je: »Imam 25 godina. Razmišljam o tome tko sam i kamo idem. Razmišljam o ženama, o odnosu s Bogom, o svim temama.«
Prema međunarodnom istraživanju čitalačke pismenosti PIRLS 2021 hrvatski đaci zauzeli su 7. mjesto od 57 zemalja po čitalačkoj pismenosti. To znači da rastu na naprednoj, a padaju na osnovnoj razini. Hrvatski učenici u čitalačkoj pismenosti bilježe neznatno bolje rezultate nego u prošlom istraživanju. Povećao se udio učenika na naprednoj razini čitalačke pismenosti za četiri posto u odnosu na posljednje takvo istraživanje provedeno 2011. godine, a na svim ostalim razinama čitalačke pismenosti hrvatski učenici bilježe pad za jedan posto. Tako je prema posljednjem istraživanju 98 posto učenika u Republici Hrvatskoj postiglo osnovnu razinu, a 88 posto učenika srednju razinu. Na višoj razini čitalačke pismenosti nalazi se 56 posto hrvatskih učenika, a na naprednoj njih 15 posto. PIRLS 2021. peti je ciklus ispitivanja čitalačke pismenosti, a testiranju su pristupili učenici četvrtoga i petoga razreda u 57 zemalja i osam referentnih obrazovnih sustava – sudjelovalo je 400 000 učenika, 20 000 učitelja i 13 000 ravnatelja škola. U Hrvatskoj je testiranju pristupilo 3937 učenika četvrtoga/petoga razreda, 259 učitelja i 154 ravnatelja osnovnih škola diljem zemlje. Singapur je zemlja koja postiže najveći uspjeh u čitanju u četvrtom razredu, a Irska, Hong Kong, Rusija, Sjeverna Irska, Engleska i Hrvatska među najuspješnijim su zemljama sudionicama. Mjerodavni su potvrdili da je riječ je o iznadprosječnim rezultatima, navodi Lana Kovačević za Jutarnji list.
Novac ljudima tijekom kupnje sve lakše bježi iz ruku. Ekonomisti su donijeli proljetnu gospodarsku prognozu u kojoj nastoje uvjeriti da će 2023. godina biti bolja nego što se mislilo, piše za Jutarnji list Gordana Grgas. Iako u Europi i dalje bjesni rat (rječnikom Europske komisije, »zbog neprekinute ruske invazije na Ukrajinu i dalje postoji nesigurnost«), prevladavajući je službeni pogled da su »distribucije« koje je rat lani izazvao na Starom Kontinentu uglavnom prevladane. O mogućem nedostatku plina, što je prošle godine dominiralo raspravom u EU-u, uopće se ne govori, štoviše navodi se da su rezerve sada na zadovoljavajućoj razini, a ubrzan je rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, što će omogućiti da se nastavi tempo zamjene fosilnih goriva i smanji vjerojatnost ponovnih cjenovnih skokova energije. U Hrvatskoj, nakon četiri Vladina paketa pomoći u godinu dana (financirana na krilima inflacije koja je državne financije na kraju 2022. godine odvela u suficit), zbog cijene energenata kao da nitko više i nije posebno zabrinut, dok poslovni rezultati privatnih tvrtki pokazuju da su uglavnom dobro prošle i rast troškova uspješno prebacile na potrošače, pa i maržama utjecale na rast inflacije. A što će biti s plaćama, pitanje je koje muči one koji od njih žive, za razliku od rentijera s jadranske obale. Lani su rasle manje od inflacije (drugim riječima, realno su pale), ali sada bi, čini se, mogle uhvatiti korak. Pritom iz Hrvatske udruge poslodavaca radije govore o rastu »ukupnih primanja« radnika, a ne tek bruto plaća jer se na taj način uključuju i neoporeziva davanja koja radnicima neke kompanije isplaćuju kao neto dodatak. Ekonomske propagande lijepo izgledaju jer trendovi u Europi najavljuju da će turista spremnih za odmor u Hrvatskoj ovoga ljeta biti napretek, a u smjesu dobrih očekivanja valja dodati i efekt fondova EU-a te (predizborne) poteze vlasti. Drugo je pitanje hoće li se realnost pobrinuti za demanti ili potvrdu, pa i kako sva ta statistika izgleda u surovoj realnosti tzv. običnoga čovjeka.
