»Naslovnice crnih kronika u medijima pune su informacija o poginulima na hrvatskim prometnicama, poglavito o mladim sudionicima u prometu«, komentira sudski vještak za cestovni promet mr. Robert Spudić. »Navodim samo neke od naslova iz hrvatskih tiskovina tijekom mjeseca travnja: ‘U teškoj prometnoj nesreći poginuo mladi vozač’, ‘Srušen crni rekord u travnju: Pet preminulih na hrvatskim cestama u roku od 24 sata’, ‘Dva mladića u dobi od 20 i 21 godinu poginula kod Zadra’, ‘Na Korčuli u prometnoj nesreći poginuo 21-godišnjak’, ‘Smrt dvojice mladića kod Knina’.« Život na hrvatskim prometnicama u prva četiri mjeseca ove godine izgubile su 54 osobe, što je u odnosu na broj poginulih u prva četiri mjeseca 2020. porast za čak 10 osoba, ili u odnosu na 2019. porast od pet poginulih osoba. Samo u mjesecu travnju ove godine u prometu je poginulo 15 osoba, većinom mladih vozača do 25. godine života.
Ukupan broj smrtno stradalih mladih osoba do 25. godine života u prva četiri mjeseca ove godine je 13 osoba, a prošle godine ukupan broj smrtno stradalih mladih osoba do 25. godine života iznosio je 16.
»Neosporiva je činjenica da na hrvatskim prometnicama ne uspijevamo smanjiti broj poginulih na zadovoljavajuću razinu, sukladno preporuci Europske komisije u tzv. ‘Bijeloj knjizi’«, navodi sudski vještak Spudić. »Crni trendovi nisu samo zastupljeni u Lijepoj Našoj, nego i u svijetu. Prije dvije godine Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da su ozljede u cestovnom prometu vodeći ubojice ljudi u dobi od 5 do 29 godina. Teret razmjerno snose vozači motornih vozila, pješaci, biciklisti i motociklisti. Cijena današnje mobilnosti i ubrzanoga načina života je previsoka, pa su potrebne različite mjere preventive i akcije kako bi se te mjere postavile na mjesto te ispunili svi budući ciljevi kojima bi se mogli spasiti životi. Čak je i Glavni tajnik UN-a Antonio Manuel de Oliveira Guterres istaknuo da više mladih od 15 do 29 godina godišnje umre od prometnih nesreća nego od HIV-a/AIDS-a, malarije, tuberkuloze ili ubojstava. S obzirom na to da su ozljede u cestovnom prometu vodeći uzrok smrti djece i mladih, dovoljan je signal da je potrebna promjena postojećih programa zdravstvene zaštite djece.«
Sudski vještak Spudić navodi da je šokantna bila i prometna nesreća prošloga mjeseca u selu kod Nove Gradiške gdje je 31-godišnjak posuđenim osobnim automobilom bez vozačke dozvole jurio 186 kilometara na sat te svoju ludu vožnju mobitelom prenosio uživo na društvenoj mreži. Sletio je s ceste i poginuo. »Također, šokantna je bila i nesreća u prošlom mjesecu u zagrebačkoj Dubravi gdje je vozač uslijed prevelike brzine kretanja ‘pokosio’ osam vozila i završio s vozilom na krovu. Samo pukom srećom izbjegnute su fatalne posljedice.«
Nadalje mr. Spudić ističe da se s prometno-sigurnosnoga aspekta može reći da dvostrukim prekoračenjem brzine kretanja ukupna kinetička energija vozila iz koje u nesreći proizlaze sve nevolje i pogibelji raste s kvadratom brzine. Kad vozilo pri brzini kretanja od 100 kilometara na sat dođe u područje obijesne vožnje, ima četiri puta veću kinetičku energiju nego pri dopuštenih 50 kilometara na sat. Ako se brzina prekorači za dvostruki iznos od onoga što se već definira obijesnom vožnjom, dakle u naselju juri čak 150 kilometara na sat, ukupna kinetička energija automobila devet je puta veća.
Pri toj brzini, uzimajući u obzir stanje našega asfalta, čak i ako su gume, kočnice i podvozje u dobrom stanju, za zaustavljanje vozila treba oko 100 metara.
Govoreći o statistici, sudski vještak za cestovni promet Spudić ističe da su prema podatcima MUP-a u prva četiri mjeseca 2021. godine 24 posto prometnih nesreća skrivili mladi vozači do 25. godine života. »Zato moramo educirati djecu, buduće vozače, počevši od nas samih roditelja. Presudno je osvješćivanje roditelja koji daju temeljne smjernice djeci u odgoju od najranije dobi. Pogrješan je odgoj vapljenja za stjecanjem bogatstva, moći, skupim automobilima. Roditelji bi kod djece trebali udahnuti svrhu postojanja svakoga od nas na ovom svijetu. Samo jedna pogrješka dovoljna je da se život ugasi. Pogrješka nije plod trenutka, pogrješka se vuče godinama, još od vremena kada su se roditelji umiješali u bezazlenu dječju svađu, kada su ignorirali svjetlosni signal na semaforu, ili zvučni signal na prijelazu preko željezničke pruge, kada su ignorirali nezavezani sigurnosni pojas u automobilu, kada su tolerirali vožnju izvan sigurnosne dječje sjedalice, kada su upravljali vozilom većom brzinom od ograničenja dopuštene brzine kretanja, kada su psovali u prometu, kada su razgovarali mobitelom u vožnji, kada su oštetili nečiji automobil na parkiralištu i pobjegli«, navodi mr. Spudić.
Spudić navodi da treba raditi na razvoju prometne kulture kod mladih vozača, što je od iznimne važnosti u današnjem, izazovnom vremenu u mnogim aspektima života. »Djelovanjem kroz pastoral Crkve, pozvani smo utjecati na mlade u prometu, poučavati ih i usmjeravati kako bi kroz duhovni život u vjeri shvatili prave, tradicionalne životne vrijednosti. Pritom je potreban veliki oprez i razina raspoznavanja koja nam omogućava uviđanje realnih opasnosti, ali i prepoznavanja lažnih opasnosti, koje nisu ništa manje štetne. Naime, mladi su često skloni ‘ne vidjeti’ stvarne, realne opasnosti u prometu općenito, bilo u vožnji ili našim nastojanjima da ih uvjerimo i utječemo na njihovo ponašanje. Nažalost, situacija vezana uz pandemiju koronavirusa uz veliku smrtnost ljudi, potrese, nezaposlenost, utječe na sve nas. Župna zajednica treba okupljati sve, posebno mlade ljude i svojim djelovanjem ukazivati na poštovanje vrijednosti života i prometne kulture. Događaji u cestovnom prometu kojima svakodnevno svjedočimo i koji pune stranice crnih kronika samo su ‘ispadanje osigurača iz eksplozivne naprave’, a onda je centrifugalna sila na jednom zavoju bila prejaka i izvukla osigurač. Moramo imati na umu da je svaki život važan i dragocjen. Stara je uzrečica da tisuće mrtvih na cestama predstavljaju samo statistiku, a smrt jednoga čovjeka dramu«, zaključuje vještak za cestovni promet Spudić.
Najčešća kombinacija različitih čimbenika dovodi do fatalnih posljedica, od prebrze vožnje, nevezivanja sigurnosnoga pojasa, uporabe mobitela tijekom vožnje. »Vozačeva uporaba mobitela u vožnji postala je prava opasnost za sve sudionike u prometu, poglavito za mlade, neiskusne vozače. Posljednja američka istraživanja pokazala su da čak i mladi 20-godišnji vozači čiji su refleksi najbrži, kada u vožnji rabe mobitel, brzinu refleksnih reakcija svode na brzinu kojom bi reagirala starija osoba od 70 godina. Bez obzira na koji način rabimo mobitel, putem fiksne instalacije, Bluetootha, ili mobitel držimo u ruci, što je najgore, njegovo korištenje u vožnji uvijek produljuje vrijeme reakcije. Ako vodimo neobvezan razgovor s putnicima u vozilu, ta je reakcija malo produljena. Međutim, ako radimo s mobitelom u vozilu bilo što kreativno i za to moramo razmišljati i upotrijebiti vlastiti um, onda nastaje velik sigurnosni problem.«
