Popularni ekonomski časopisi i mediji općenito zadnjih nekoliko mjeseci raspisaše se o novom globalnom tzv. superciklusu cijena robe (tzv. commodities supercycle). Superciklus je dulje vrijeme znatnijega rasta cijena robe, nešto što se u povijesti uobičajeno događa samo nekoliko puta u stoljeću. Uobičajeni su ciklusi »klasika«; ovaj mjesec cvjeta, sljedeći vene, ali za razliku od kratkotrajnih oscilacija superciklus donosi varijacije dugoročnoga trenda, kroz više godina, pa i desetljeća. Posljednji je trajao od (otprilike) 2000. do 2014., i među ostalim jer je relativno nedavno završio jedni oklijevaju proglasiti početak novoga, a drugi čitaju kao znakove vremena sve ono što se na tržištu već sada događa. A koji su to znakovi vremena? Bakar je skočio za 70 posto – najviša razina u zadnjih deset godina, nafta je porasla za 80 posto, cijene hrane zadnji put su tako visoke bile prije sedam godina, cijena prijevoza robe morem (tzv. Baltic Dry indeks) na najvišoj je točki u posljednjem desetljeću, drvna građa aprecirala je za 340 posto, čelik je također utrostručio itd. Je li riječ o trenutačnim trzajima potražnje nakon stagnacije, a osobito nakon pandemijske kontrakcije, ili je riječ o strukturnim pomacima?

Kad je riječ o robi, to se prije svega u ovom kontekstu odnosi na sirovine koje se naveliko rabe u industrijskoj proizvodnji: to su žitarice i drugi temeljni poljoprivredni proizvodi, metali (plemeniti i industrijski; aluminij, kobalt, litij…), nafta, plin i slično. Iz njih se uobičajeno deriviraju financijske izvedenice (derivati) kao specifični instrumenti špekulacije i ograđivanja od rizika. Njihove cijene ulaze u izračun cijena gotovo svih ostalih dobara i usluga, odnosno na njih se poput domina naslanjaju kalkulacije cijena većine drugih proizvoda koji se svakodnevno upotrebljavaju. Posljedično, kad rastu cijene robe, to se kaskadno osjeti na novčanicima posvuda u svijetu. Stoga, ako trenutačno nastaje novi superciklus cijena robe, to je vrlo važna vijest.

Posljednji je superciklus cijena robe počeo na prijelazu tisućljeća, kad su zemlje BRIK-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina; zajedno imaju gotovo polovicu svega svjetskoga stanovništva) imale golem rast ekonomske aktivnosti, a za takav rast potrebne su sirovine – roba. Roba je gorivo gospodarskoga rasta i logično je da su cijene tih goriva rasle u situaciji kad je potrošnja (potražnja) za njima na globalnoj razini znatno skočila. Industrijalizacija BRIK-a gutala je himalaje hrane, energenata i druge robe; Kina je primjerice u samo tri godine – od 2011. do 2013. – potrošila više cementa nego SAD u stotinu godina. Financijska kriza koja se zakotrljala 2008. godine i »hlađenje« Kine dovelo je potom do postupnoga pada cijena. Što se to događa u svijetu što bi moglo objasniti nastanak novoga superciklusa i koje su moguće posljedice?. 

Robni superciklusi ne dolaze često; tijekom proteklih stotinjak godina bila su samo tri ili četiri (ovisno o metodologiji identifikacije). Svaki se odnosio na transformativna razdoblja ekonomije i društva općenito: prvi na industrijalizaciju SAD-a (desetih godina 20. st.), drugi na reindustrijalizaciju Njemačke i Japana nakon Drugoga svjetskoga rata (pedesetih) i treći – spomenuti – razvoj zemalja BRIK-a (Kine prije svih; ona je učetverostručila svoj udio u svjetskom BDP-u u samo desetak godina). Postoji nekoliko razloga zbog kojih bi se moglo govoriti o novom superciklusu koji (možda) upravo nastaje.

Svatko koji se protivi duhu vremena, sâm ga taj duh ubija.
Eugen Kvaternik
Pozadina jeftinih dolara

Prvo, svjedočimo dugotrajnomu razdoblju jeftinoga dolara, na što globalne cijene robe postupno reagiraju i rastu. Naime, budući da je američki dolar globalna valuta »broj jedan«, cijene se robe posvuda u svijetu izražavaju u »zelembaćima« i dolar je glavna rezervna valuta na planetu. Ako vrijednost dolara padne, to znači da je za istu količinu robe potrebno istovariti više dolara. Primjerice, barel nafte ima neku svoju intrinzičnu (realnu, nutarnju, svojstvenu) vrijednost. Ona proizlazi iz činjenice da se nafta može preobraziti u proizvode (npr. asfalt, vosak itd.) i energiju koju ćemo upotrijebiti recimo za grijanje, ili za turističko putovanje u Babinu Gredu. To čini nutarnju vrijednost nafte. Nju možemo izraziti u nekoj valuti; neka trenutačno vlada konsenzus da je barel nafte vrijedan 60 američkih dolara. Manja kupovna snaga dolara pomiče cijenu robe naviše; ako je barel danas 60 dolara, a potom vrijednost dolara oslabi (uz ostale uvjete neizmijenjene), nakon toga potrebno je više od 60 dolara da bi se kupio isti taj barel nafte, odnosno njegova intrinzična vrijednost. Zatim, jeftin dolar povećava američki izvoz, tj. neamerikancima pojeftinjuje uvoz robe iz SAD-a (zato američka politika i drži dolar jeftinim); ako se za 100 eura moglo dobiti 110 dolara, a dolar potom oslabi i nakon pada tečaja može se dobiti 120 dolara, to znači da uvoznik iz Europe za svojih 100 eura koje nakon pada promijeni u dolare može dobiti više robe iz SAD-a. Za istu cijenu dobiva i »set noževa«; konkretno u prethodnom primjerčiću dobiva 9 posto više. Posljedično, slab dolar ima pozitivan utjecaj na potražnju prema američkoj robi i uslugama. Taj se učinak djelomično umanjuje time što su niske ili čak negativne kamatne stope posvuda po svijetu učinile i druge valute jeftinima, no to se prelijeva u rast potražnje prema lokalnoj robi. Ako je novac besplatan (može ga se dobiti uz cijenu od 0 posto) i gotovo »raste na grani«, zašto ga ne ubrati i njime kupiti aluminij ili neku drugu robu? Tako rastu cijene robe od Đerdapa do Jadrana, a i šire.

S oporavkom rastu cijene

Drugo, očekuje se oporavak svjetskoga gospodarstva nakon jenjavanja pandemije, odnosno rast potražnje za dobrima i uslugama, zbog čega cijene robe kao sirovine već sad rastu. Godina 2020. potegnula je ručnu kočnicu koja se postupno otpušta, i cijene se pokreću. Makar udaraju novi valovi zaraze, vjeruje se da se ne će ponavljati totalna zatvaranja i blokade, i da će ekonomska aktivnost u svijetu dobiti stari-novi zamašnjak, prije ili kasnije, na što se poduzetnici već pripremaju.

Sunce je već sad najjeftiniji izvor energije u većini država svijeta, i uz sasvim konzervativne procjene globalna se ekonomija kreće prema budućnosti u kojoj je energija »ludo jeftina«, a to bi moglo bitno izmijeniti postojeće odnose

Treće, mnoge velike kompanije mijenjaju modele poslovanja, svoje proizvodne procese, i okreću se ekološki prihvatljivijim varijantama: smanjenju emisije štetnih plinova i sličnomu. Događa se nova transformacija: masovna elektrifikacija i zaokret u načinu razmišljanja o okolišu. Povijesno, superciklusi su se događali u razdobljima veće transformacije gospodarstva, a zaokret prema sve većoj robotizaciji, upotrebi umjetne inteligencije i drugih visokih tehnologija, te zelena industrijska revolucija (postupno odbacivanje fosilnih goriva i sustavno razmišljanje o dugoročnom utjecaju na okoliš – napokon) mogli bi značiti novu fazu znatnijih promjena. Sunce je već sad najjeftiniji izvor energije u većini država svijeta, i uz sasvim konzervativne procjene globalna se ekonomija kreće prema budućnosti u kojoj je energija »ludo jeftina«, a to bi moglo bitno izmijeniti postojeće odnose. Zbog toga rastu potražnja i cijena nekim drugim sirovinama (onkraj nafte), no moguće je i da će pad potražnje i cijene nafte kompenzirati te šokove.

Okrenutost izdašnoj potrošnji

Četvrto, čini se da vodeće svjetske ekonomije odustaju od politike štednje i rezanja proračuna te se okreću izdašnoj potrošnji – poticajima. U Europskoj uniji pripremljen je paket stimulacija od 1,8 bilijuna eura, a u SAD-u se priprema prijedlog zakona vrijedan 3 bilijuna dolara namijenjen infrastrukturnim projektima. Sve će to povećati potražnju za sirovinama, i sasvim vjerojatno povećati im cijenu.

Pri lijepom vremenu čekam ružno, a poslije ovoga čekam opet lijepo.
Dositej Obradović
Klađenje na budućnost

Najzad, snažan utjecaj na cijene robe imaju investitori u indekse robe – špekulanti – koji se klade na rast cijena kupnjom financijskih instrumenata koji su konstruirani od budućnosnica (futures ugovora) i drugih derivata temeljenih na robi. Postoji visoka korelacija između trgovanja indeksima robe, tj. tokovima špekulativnoga novca i cijena energenata poput nafte i plina. Više cijene energije prenose se dalje kroz lanac proizvodnje do krajnjih kupaca koji plaćaju sve prethodne troškove. »Špekulativno trgovanje« može se pojednostavniti i nazvati pravim imenom: ono se u srži svodi na klađenje. No kockanje na financijskim tržištima ima drugu dinamiku od klađenja u drugim područjima. Npr. Mark Šećerbeg i car Putin mogu se kladiti u basnoslovni iznos o tome hoće li ovaj vikend padati kiša, a kiša će padati ili ne će padati potpuno neovisno o tome koliko je novca na nju stavljeno. S druge strane, oklada na rast cijena doista i podiže cijene. Ostvaruje se kupnjom sada u iščekivanju rasta cijena u budućnosti, kako bi se kasnije po višoj cijeni prodajom ostvario profit. Kupnja je sada pritisak sa strane potražnje i cijene rastu, pa tako špekulanti doista i podižu cijene. Financijalizacija tržišta robe dovela je do porasta volatilnosti, i »kladioničari« pomiču cijene ovisno o racionalnim analizama tržišta, ali i o njihovu subjektivnom trenutačnom raspoloženju.

Kad žabe krekeću, vrijeme se kvari.
Albanska narodna poslovica
Zaborav na inflaciju

Koja je sasvim očekivana posljedica superciklusa? Inflacija – rast cijena većine dobara i usluga – inflacija koju zapadni svijet nije iskusio toliko dugo da ju je gotovo sasvim zaboravio. Što izaziva inflaciju? Velik dio ekonomista u suvremenom svijetu slaže se da to ipak nije povećanje ponude novca, nego očekivanje rasta cijena. Ako većina očekuje da će cijene rasti, ići će sad u kupnju, dok je još jeftino, i ta navala na potražnju povećat će cijene. Inflacija je samoispunjavajuće proročanstvo.

No, istini za volju, ipak je još prerano ostvarene skokove nazvati novim superciklusom jer superciklus traje dulji niz godina, čak i desetljećima, a sasvim je moguće da se svi navedeni znakovi ne će materijalizirati u dugoročni rast cijena, nego samo u prolazni, srednjoročni šok. Bilo kako bilo, ne može se pouzdano znati što budućnost nosi, ali je sasvim sigurno da će se u budućnosti – kakva god bila – mnogi čuditi kako već danas nismo predvidjeli i očitali ono što je uvijek logično kad se iz sadašnjosti tumači prošlost.

IZVORPrilika br. 5/2021.
Prethodni članakKATOLICI U MANJE POZNATIM ZEMLJAMA SVIJETA Belize – katolici u zemlji drevnih Maja
Sljedeći članak»OTAC« – FILM KOJI JE NADIŠAO DRAMSKE UMJETNOSTI Priznanje bolesnima koji pripovijedaju, i obitelji koja supati