Prema Zakonu o civilnim stradalnicima Domovinskoga rata prava se mogu ostvarivati po osnovi dviju vrsta invalidnosti (članak 9.): 1. ako je organizam oštećen najmanje 20 posto zbog rane ili ozljeda; 2. ako je organizam oštećen najmanje 60 posto zbog bolesti. Osim toga bitno je da su ta oštećenja nastala od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Ako je riječ o oštećenju zbog bolesti koja je nastala kasnije, bitno je da se utvrdi da je bolest posljedica pogoršanja zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu.
Osnovicu za određivanje pojedinih prava propisao je odnosni zakon u visini od 115 posto proračunske osnovice, što prema našem izračunu iznosi 7150,09 kuna. Na osnovi te osnovice mogu se izračunati ostala novčana prava o kojima je pisano u prethodnom broju. Slijede ostala prava.
Posebni dodatak pravo je koje dodatno pripada korisniku osobne invalidnine ako nije u radnom odnosu ili ne prima mirovinu, a određuje se u visini od 50 posto od pripadajućega iznosa osobne invalidnine (potankosti u čl. 18. Zakona).
Obiteljska invalidnina, povećana obiteljska invalidnina i uvećana obiteljska invalidnina posebna su prava koja mogu ostvarivati članovi uže i šire obitelji civilnih osoba poginulih ili umrlih u Domovinskom ratu (čl. 21.).
Obiteljsku invalidninu (čl. 22.) ostvaruje bračni ili izvanbračni drug kada navrši 50 godina, a može i ranije ako je nesposoban za privrjeđivanje. To pravo pripada i djeci do navršene 15. godine, a u slučaju školovanja do navršene 26. godine. Ako su djeca nesposobna za privrjeđivanje i ako je nesposobnost nastala prije 15. godine ili za vrijeme školovanja prije 26. godine, invalidnina se priznaje za sve vrijeme dok traje nesposobnost (dakle može i doživotno). Te nesposobnosti utvrđuje posebno liječničko vijeće ( čl. 23. i 77.). Pravo na obiteljsku invalidninu imaju i roditelji čak i u slučaju da tu invalidninu ostvaruju i ostali članovi uže obitelji. Obiteljska invalidnina pripada u visini od 40 posto od osnovice. Ako je više članova obitelji korisnik invalidnine, svota obiteljske invalidnine povećava se za 50 posto za svakoga sukorisnika (povećana obiteljska invalidnina – čl. 27.).
U čl. 28. Zakona propisana je i posebna uvećana obiteljska invalidnina koja uz obiteljsku invalidninu (iz čl. 22.) pripada roditeljima čije je jedino dijete poginulo ili umrlo u Domovinskom ratu. To pravo i ostalim članovima obitelji uz posebne uvjete propisano je čl. 28.
U skupinu ostala prava Zakon uvodi pravo na novčanu naknadu za civilne stradalnike Domovinskoga rata (čl. 36.) za slučajeve nezaposlenosti i druge slučajeve za koje su uvjeti propisani tim člankom. Civilnim invalidima Domovinskoga rata i članovima obitelji osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu priznaje se i pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba (čl. 40.).
Dodatak za pripomoć u kući (čl. 43.) može ostvarivati civilna osoba s invaliditetom iz Domovinskoga rata i korisnik obiteljske invalidnine u slučajevima trajnih promjena u zdravstvenom stanju zbog kojih ne mogu ispunjavati osnovne životne potrebe. Taj dodatak iznosu 23 posto od proračunske osnovice. Proračunska osnovica za 2021. g. utvrđena je u svoti od 3326 kuna, a 23 posto od te svote iznosi 831,50 kn, što čini visinu toga dodatka. Treba paziti na razliku između proračunske osnovice (3326 kn) i osnovice za određivanje pojedinih prava (7159,09 kn) jer ovaj zakon kao temelj za izračunavanje visine pojedinih prava upotrebljava dvije različite osnovice. Zakonodavcu se očito žurilo na godišnje odmore pa je zanemario da prosječan pravno neuki građanin može doći u zabunu zbog jedne riječi više ili manje.
Pravo na besplatne udžbenike za redovito školovanje (čl. 44.) uvedeno je samo za srednje škole za djecu civilnih osoba poginulih, umrlih ili nestalih u Domovinskom ratu, djecu civilnih osoba s invaliditetom iz Domovinskoga rata i civilne osobe s invaliditetom iz Domovinskoga rata. Međutim, to pravo može se ostvariti samo uz uvjet imovinskoga cenzusa, a to je da prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60 posto proračunske osnovice. Prema tome, ako otpadne jedan član obitelji, a prihodi ostanu isti, gubi se pravo zbog cenzusa. Isto se događa i u slučaju ako nekomu članu obitelji poraste dohodak za jednu kunu i time prekorači cenzus. Polazeći od činjenice da se proračunska osnovica (3326 kn) već duže od deset godine ne mijenja, a prosjeci plaća i mirovina ipak rastu, svake godine određeni broj korisnika pojedinih prava gubi svoja prava jer ne ispunjava uvjete cenzusa određenih na temelju proračunske osnovice. Kako ovaj zakon propisuje u stavku 3. članka 44. da će odredbe o načinu ostvarivanja prava na besplatne udžbenike donijeti ministar (koji?) uz prethodnu suglasnost ministra nadležnoga za obrazovanje, treba se nadati će naći način kako spriječiti gubitak prava na besplatne udžbenike u slučaju neznatnoga prelaženja cenzusa.
