ZNANSTVENICA LIVIA PULJAK O VAŽNOSTI MEDICINE UTEMELJENE NA DOKAZIMA Iz neznanja, ali i pohlepe trgovaca širi se mnogo neprovjerenih informacija

Snimio: B. Čović | Livia Puljak
Jedna od najcitiranijih svjetskih znanstvenica dr. Livia Puljak o važnosti medicine utemeljene na dokazima

Medicina utemeljena na dokazima uključuje primjenu najboljih dostupnih dokaza, iskustva zdravstvenih radnika i želje pacijenata u donošenju odluka. Iako u zdravstvu još postoji primjena neprovjerenih alternativnih pripravaka i netočnih informacija, postoje osobe koje aktivno rade na popularizaciji i promicanju dokaza u medicini. Jedna od njih je i Splićanka Livia Puljak, znanstvenica koja se nedavno našla među dva posto znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u 2019., redovita profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu te dobitnica »Bill Silverman Prize 2020.«, a za Glas Koncila govori o svom znanstvenom radu, medicini utemeljenoj na dokazima i popularizaciji znanosti.

Medicina utemeljena na dokazima i COVID-19

Tijekom vremena pandemije u kojem živimo medicina utemeljena na dokazima ima veliku važnost, naglašava dr. Puljak. »Važnost medicine utemeljene na dokazima osobita je u situacijama javnozdravstvenih kriza kao što je pandemija koronavirusa. U javnosti se iznose i stvarni dokazi, ali se isto tako iznose brojne zablude i neprovjerene informacije.«

Upravo su brojne zablude i neprovjerene informacije najveći neprijatelji medicine, ali i svakoga pojedinca. Kao jedan od problema vezanih uz COVID-19 ističe činjenicu da je riječ o posve novoj bolesti o kojoj se još uči i za koju se prikupljaju dokazi. »Znanost ima kumulativnu prirodu; što imamo više informacija, više učimo i znamo o nekim pojavama.

»Važnost medicine utemeljene na dokazima osobita je u situacijama javnozdravstvenih kriza kao što je pandemija koronavirusa. Dijelom iz neznanja, a dijelom iz pohlepe spretnih trgovaca širi se i mnogo neprovjerenih informacija pa tako oni zarađuju na raznim pripravcima za liječenje koronavirusne bolesti«

Nažalost, dijelom iz neznanja, a dijelom iz pohlepe spretnih trgovaca širi se i mnogo neprovjerenih informacija pa tako oni zarađuju na raznim pripravcima za liječenje koronavirusne bolesti.«

Alternativni pripravci prijetnja sigurnoj medicini

Kao znanstvenica sudjelovala je na projektu popularizacije znanosti u okviru kojega je s kolegama posjećivala srednje medicinske škole u Hrvatskoj i držala predavanja o medicini i sestrinstvu utemeljenima na dokazima. Takav je projekt korak naprijed u medicini jer postoji problem neupoznatosti zdravstvenih djelatnika s dokazima u medicini koji onda i sami pacijentima preporučuju razne pripravke.

»Nažalost, često i zdravstveni radnici preporučuju pacijentima pripravke alternativne medicine za koje nema dokaza o sigurnosti i djelotvornosti. A ljudi obično vjeruju preporuci zdravstvenih radnika. Zato je osobito važno među zdravstvenim radnicima, ali i laicima, razvijati kritičko razmišljanje, i podučavati ih što je medicina utemeljena na dokazima i što je dobar dokaz da je nešto u medicini sigurno i djelotvorno«, kaže dr. Puljak.

Hrvatski »Cochrane« mijenja pogled na znanost i medicinu

U okviru međunarodne organizacije »Cochrane« koja izrađuje visokokvalitetne sustavne preglede literature dr. Puljak je prije 13 godina osnovala hrvatski ogranak »Cochranea« u kojem se uz pomoć brojnih volontera prevode jednostavni sažetci znanstvenih istraživanja kako bi bili dostupni široj javnosti. Ti jednostavni sažetci namijenjeni su ljudima bez medicinskoga obrazovanja, kako bi ondje mogli naći odgovore na pitanja o tome jesu li pojedine intervencije u medicini sigurne i djelotvorne.

»Sažetci koje objavljujemo veoma su posjećeni pa se nadam da su korisni onima koji traže odgovore na medicinska pitanja. Cijela je ideja sustavnih pregleda da se naše odluke ne bi trebale donositi temeljem pojedinačnih istraživanja, nego da bismo trebali uzeti u obzir sva postojeća istraživanja o nekoj temi. Nadam se da naše objave Cochraneovih sažetaka sustavnih pregleda doista pridonose promjeni pogleda na znanost i medicinu«, poručila je znanstvenica s HKS-a.

Sve što zvuči previše dobro da bi bilo istinito, obično nije istinito
Kada je riječ o rješavanju zabluda i mogućnosti njihova otklanjanja, dr. Puljak govori: »Razvijanje kritičkoga razmišljanja i obrazovanje građana za traženje informacija o zdravlju iz provjerenih, znanstvenih izvora može pridonijeti otklanjanju zabluda i netočnih informacija u medicini. Sve što zvuči previše dobro da bi bilo istinito, obično nije istinito. Nadam se da će biti bolje, da će se i nadležne institucije više angažirati u zaštiti građana, a i da će sav naš trud oko promocije medicine utemeljene na dokazima i razvoja kritičkoga razmišljanja uroditi plodom. Kolegica Tina Poklepović Peričić iz hrvatskoga »Cochranea« sa suradnicima trenutačno radi edukacije u osnovnim školama. Učiti djecu kritičkomu razmišljanju i razotkrivanju prijevara – možda je to najbolji put naprijed.«
Centar za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima pri HKS-u

Rad profesorice Puljak na promicanju medicine utemeljene na dokazima ne staje na hrvatskom »Cochraneu«. Voditeljica je Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu. »U sklopu centra radimo razna istraživanja u kojima proučavamo i razvijamo znanstvene metode u biomedicini, gledamo kakve se metode primjenjuju u istraživanjima i kako bi se te metode mogle poboljšati da bismo dobili bolja istraživanja. Rad uključuje i mnogo sustavnih pregleda istraživanja u kojima se pretražuju brojne baze znanstvene literature kako bi se našla sva istraživanja koja su odgovorila na postavljeno pitanje. Sva se ta istraživanja analiziraju kako bi se donio zaključak o onome što znamo na temelju postojećih istraživanja o nekoj temi. Sustavnim pregledima analizira se i kvaliteta, odnosno pouzdanost tih istraživanja i procjenjuje se koliko se može vjerovati tim rezultatima.«

Blagoslovljena na znanstvenom putu

U svjetlu dobivenih nagrada i priznanja lijepo je, kaže dr. Puljak, biti priznat za svoj rad te smatra to moralnim poticajem za nastavak rada, no ističe da to nije samo njezino postignuće, nego i postignuće njezinih suradnika. Nagrade su za dr. Puljak »nešto usputno u znanstvenom životu, nisu cilj znanstvenoga rada«. »Nije znanost šport u kojem čovjek trenira za medalju. Da bi se netko uspješno bavio znanošću, treba imati znanstvenu iskru, znatiželju, stalno učiti, biti uporan, optimističan, imati uvjete za rad i, što je vrlo važno, dobre mentore.«

»Nažalost, često i zdravstveni radnici preporučuju pacijentima pripravke alternativne medicine za koje nema dokaza o sigurnosti i djelotvornosti«

Velik su joj blagoslov, kako ih ona naziva, zvijezde vodilje s kojima je mogla raditi i učiti od njih. »Profesori Ana i Matko Marušić i profesor Damir Sapunar nesebično dijele svoje znanje. Blagoslov je imati poticajnu sredinu, otići u inozemstvo i tamo nešto naučiti pa se vratiti kući i to primijeniti.«

»Blagoslov je kad pomažu nepoznati ljudi«, kaže dr. Puljak spominjući se svoga odlaska u kanadsku Ottawu gdje su je na poziv svećenika hrvatski iseljenici Camillia i Branko Mamić primili u svoju kuću na mjesec dana. Za njih kaže da su joj pomogli doći u Kanadu kako bi ondje naučila vještine koje su joj za sadašnji rad ključne. Također, sve što je dobila, ističe, trudi se vratiti u znanstvenu zajednicu i prenositi svojim studentima i kolegama, a najsretnija je kada netko koga mentorira postigne svoj cilj.
Upravo su doktorirala dvojica sjajnih kolega kojima je bila mentorica na doktoratu, kolege Andrija Babić i Ognjen Barčot i doktorat dvojice kolega opisuje sa srećom kao da je dobila Nobelovu nagradu.

IZVORGlas Koncila br. 9/2021.
Prethodni članakNETIPIČNA OSVETA »DJEVOJKE KOJA OBEĆAVA« Ispravljanje nepravde
Sljedeći članakKLJUČ JE U JEDNOJ LJEKOVITOJ TVARI Gavez kao pomoćnik u obnovi kože i kostiju