ŽUPA SV. JOSIPA NA MERTOJAKU Iz atomskoga skloništa izrasla zajednica u kojoj se dijele radosti i boli

Snimio: I. Tašev | Za ljude s Mertojaka gradnja crkve sv. Josipa sredinom devedesetih nije bila samo građevinski pothvat, nego i svjedočenje vjere budući da je 80 posto sredstava za izgradnju crkve došlo od župljana
Osim za župljane župna crkva na Mertojaku često je odredište i za druge Splićane koji tamo dolaze na susrete zajednica ili se uteći zagovoru zaštitniku očeva i Hrvatske

Poput jedrilice izdiže se crkva sv. Josipa na Mertojaku sa 32 metra visokim zvonikom, smještena uz perivoj koji nosi naslov svetice Majke Terezije, a okružena masivnim višekatnim zgradama iz ere urbanizacije u socijalizmu koje imaju i po 15-ak ulaza. Da je riječ o gusto naseljenoj četvrti – u kojoj je samo nekoliko obiteljskih kuća, a većina stanovništva živi samo u stanovima – pokazuje i podatak da je deset tisuća župljana nastanjeno u samo šest ulica. Područje župe na Mertojaku omeđeno je gradskim žilama kucavicama, glavnim splitskim ulicama – Poljičkom i Velebitskom, a na južnom je dijelu granica morska obala.

Sami gradili crkvu

U crkvenom smislu župa pripada Konkatedralnomu dekanatu Splitsko-makarske nadbiskupije, a već 21 godinu župnik je Vjenceslav Kujundžić. Govoreći o župi sv. Josipa, kaže da ju je 1991. godine osnovao tadašnji splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, odvojivši je od župe Srca Isusova na Visokoj te dijela župe Gospe od Milosrđa na Žnjanu. Na važnu činjenicu koja svjedoči o povezanosti župljana sa svojom župom upućuje župnik Kujundžić.

»Prvi župnik Ivan Čotić prepričavao mi je kako je gradnja župne crkve uvelike utjecala na život zajednice. Naime, gradnja se odvijala u vrijeme Domovinskoga rata, borbe za neovisnost Hrvatske. Za ljude s Mertojaka gradnja crkve nije bila samo građevinski pothvat, nego i svjedočenje vjere budući da je 80 posto sredstava za izgradnju crkve došlo od župljana, za razliku od drugih crkava koje su se gradile zahvaljujući potpori katolika iz tada bogatijih europskih zemalja.

Prošle je godine bio najmanji broj krštenih otkada župa postoji, što pokazuje da se događaju demografske promjene, a i velika je migracija domaćega stanovništva

Po tome je župa na Mertojaku posebna, zato i ljudi danas crkvu i župu doživljavaju kao svoju«, napominje 69-godišnji župnik Kujundžić, rodom iz župe Poljica pokraj Imotskoga.

Danas u župi na Mertojaku živi oko 10 tisuća ljudi, a za blagoslov se obiđe oko 1300 obitelji. Pogled u matice otkriva da godišnje bude 30-ak krštenja, a isto toliko i sprovoda. Prvopričesnika i krizmanika je 50-ak po generaciji, a u 2023. godini bilo je pet vjenčanja. »Prošle je godine bio najmanji broj krštenih otkada župa postoji, što pokazuje da se događaju demografske promjene, a i velika je migracija domaćega stanovništva. Stanovništvo stari, stanovi se daju u najam – za studente, turiste… Mertojak su najprije krajem sedamdesetih nastanili ljudi iz Zagore koji su radili u splitskim poduzećima, a potom su devedesetih došli i stanovnici iz Bosne i Hercegovine. Vjernici imaju osjećaj za župu, odnosi su dobri, pozitivni. Zajednica i suradnici su odlični, ne mogu se ni na što požaliti«, kaže župnik Kujundžić, koji će ovoga ljeta imati radost organizirati četvrtu mladu misu u četvrtom desetljeću postojanja župe – franjevcu Matiji Jurišiću. A iz župe su i svećenici Zvonimir Šesnić, Mislav Šaškor, Pavao Bašković i Danko Kovačević.

Župni prostori otvoreni mnogima

Brojni se župljani na Mertojaku trude izgrađivati svoju župu kao zajednicu vjere, svjedoči župnik, na dobro hrvatskoga naroda, kojemu je sv. Josip zaštitnik i zagovornik. Identitetska odrednica vidljiva je i u okruženju crkve, u obližnjem perivoju gdje su grafitima iscrtani likovi bl. Alojzija Stepinca i sv. Ivana Pavla II., natpis »Bog i Hrvati« te veliki križ.

Mladoga đakona Roberta Pudara, koji je od rujna prošle godine na pastoralnom praktikumu u župi, posebno hvali župnik Kujundžić, ističući da je već nakon mjesec dana boravka na Mertojaku dobro upoznao zajednicu kojoj služi. Đakon redovito krsti i vodi sprovode, ali i propovijeda na nekoj od četiriju nedjeljnih misa, koje u župi na Mertojaku redovito dolazi slaviti dekretom imenovani pastoralni suradnik prof. Ivan Kešina, ali i drugi svećenici, poput umirovljenoga Alojzija Bavčevića. U prva dva mjeseca ove godine iz župe su već bili na trima hodočašćima – u Dubrovniku na Festi sv. Vlaha, u Zagrebu na Stepinčevo te u Karlovcu u svetištu sv. Josipa. »Volim hodočašća jer se upravo preko njih ljudima može približiti vjera. Dobra je prilika na putovanju za evangelizaciju jer to je iskustvo koje ostaje u sjećanju«, kaže đakon Pudar, čija su dvojica braće prošle godine zaređena za svećenike.

Govori i o naporima u očuvanju vjere, posebno ističući kako su vrata župe na Mertojaku otvorena za brojne zajednice, ali i Splićane koji dolaze na susrete karizmatske molitvene zajednice »David« ili Neokatekumenskoga puta. Može se to primijetiti i u okruženu crkve jer gotovo u svako doba dana možete nekoga susresti pokraj župnoga ureda, crkve ili ispred dvorana gdje se održavaju susreti. Župnik Kujundžić kaže: »Što će nam prostori ako nema ljudi i ako su zatvoreni. Neka ljudi dolaze, neka slave Boga, zato su im vrata uvijek otvorena. U župi djeluje više zajednica, za različite dobne uzraste.«

Pobožnost sv. Josipu – cijele godine
Sveti Josip u istoimenoj se splitskoj župi slavi cijele godine. Ne samo da se za blagdan naslovnika župe pripremaju velikom devetnicom, nego svake srijede na Mertojaku je zavjetni dan sv. Josipu. O tome nam govori župljanka Lena Tešija, koja kaže da se srijedom moli krunica, potom je slavlje mise, a nakon toga klanjanje. Bogat duhovni program završava okupljanjem muškaraca nakon klanjanja koji pred kipom sv. Josipa mole krunicu.
Nema ljetnoga predaha
Župa na Mertojaku nema ljetnoga predaha. I dok se u nekim župama pastoralne aktivnosti uspavaju tijekom ljetnih mjeseci, u župi sv. Josipa upravo tada bude posebno živo. Djeca iz kontinentalnih župa dolaze na ljetovanje sa svojim svećenicima i redovnicama, spavaonice im postanu župne dvorane. »Mnogima je to bilo prvi put odvajanje od roditelja, pa bude i plakanja prve noći. Djeca se uključe u život župe, pjevaju nedjeljom na misi, imaju svoj program, a naravno nađu i vremena za kupanje«, kaže župnik Vjenceslav Kujundžić.

Ljudi privrženi Crkvi

U pastoralni život intenzivno je uključena i školska sestra franjevka Vedrana Ivišić koja posljednjih godinu i pol dana dolazi iz Manuša na Mertojak svirati na ranoj nedjeljnoj misi, voditi dječji zbor »Josipovi slavuji« te katehezu za prvopričesnike. Župnik za nju u šali kaže da je »časna koja čini čuda«. Osim što okuplja i animira djecu, organizirala je i susret s majkama prvopričesnika. »Držim se one naše stare da majka drži tri kantuna kuće, ali bez oca se isto tako klima. Zato pozovem majke na početku adventa na duhovni susret jer za rast djece u vjeri neizmjerno su važni i roditelji. A u motiviranju djece uspijevamo unatoč velikoj ponudi koju imaju«, kaže s. Ivišić i ističe pomoć vjeroučiteljice Nives Kekez.

Da se vjera živi na Mertojaku – iako se mnoge snage upiru da to ne bude tako, da se to promijeni – svjedoče i ispunjena crkva na nedjeljnim misama, na kojima bude mnogo obitelji s djecom i mladih. Među njima je Ivan Buljan (39) koji se sjeća slavlja prve mise u protuatomskom skloništu 15. prosinca 1991., na dan kada su pedeset godina ranije ubijene bl. Drinske mučenice pa se one na poseban način slave na Mertojaku.

Ovoga će ljeta župnik Kujundžić imati radost organizirati četvrtu mladu misu u četvrtom desetljeću postojanja župe

Danas otac petero djece, koja su uključena u život župe, kaže: »Ljudi su privrženiji Crkvi. Drago mi je da su mi djeca aktivna u istoj župi u kojoj sam i ja vjerski rastao, lijepo je to vidjeti.«

O kontinuitetu svjedoči i župni zbor i njegova voditeljica Mirjam Zubanović, koja zbor vodi od prvoga dana, od veljače 1992. godine, na čemu su joj župnik i župljani veoma zahvalni. Uvijek se na Mertojaku njegovala lijepa pjesma, a župni je zbor rodio i veliko zajedništvo. Naime, nakon nedjeljne mise u 9.30 slijedi agape, druženje za koje se uvijek pronađe razlog – slavlje rođendana, rođenje djeteta, završetak fakulteta. Zbor mladih VIS »Agnus« sada vodi Ozana Šaškor, a jedna od pjevačica je studentica Filipa Topić (23). »Zaista mogu posvjedočiti da je istinita ona uzrečica da tko pjeva, dvostruko moli. Iako su mi doma postavljeni dobri vjerski temelji, da u prijelomnim godinama puberteta nisam bila u pjevanju u župi, lako sam mogla krenuti u svjetovni način života«, napominje studentica Topić, koja u župi pronalazi dobre prijatelje. VIS zna često glazbeno animirati misu mladih koju organizira splitski SKAC u crkvi Gospe od Zdravlja.

Suradnja s kotarom

Župa Mertojak surađuje i s mjesnim kotarom, razmjenjuju se inicijative za dobro – mještana i vjernika. Svjedok te suradnje jest Đurđica Brešković (85), predsjednica Crvenoga križa i pjevačica. »Župniku pomažem u pitanjima socijale, ima 90-ak potrebitih obitelji kojima se pomogne za Božić i Uskrs. U životu mi se dogodila tragedija koja za majku ne može biti teža, izgubila sam sina, no drži me vjera, volim pomagati ljudima, a i pjevati. To me vratilo, to mi je pomoglo da lakše podnosim svoju bol«, kaže Đurđica Brešković i svjedoči da se duh zajedništva u župi njeguje kroz nedjeljna misna okupljanja, pjevanje, susrete brojnih zajednica. »Crkva je postala važno mjesto okupljanja, pridonijela je rastu i razvoju kotara, a još važnije – prostor je gdje se dijele radosti i tereti životnih izazova, usmjerena pogleda prema Bogu i bližnjemu.«

Župa sv. Josipa u splitskom kotaru Mertojaku

Splitski kotar Mertojak na istoku grada sjedište je župne zajednice sv. Josipa, koja se od utemeljenja u rujnu 1991. godine – najprije u protuatomskom skloništu, povremeno i u prostorima tamošnje osnovne škole, a potom u novoizgrađenoj župnoj crkvi – okuplja na misna slavlja. Župni život za deset tisuća vjernika unatoč društvenim promjenama i dalje je bogat u četvrtom desetljeću postojanja župe, koja je i često odredište za druge Splićane koji na Mertojak dolaze na susrete zajednica ili se uteći zagovoru zaštitniku Crkve, očeva, Hrvatske…