POŠAST KOJU ZAKON NE MOŽE SPRIJEČITI Kad otac prokocka novac za gorivo kojim bi otišao u bolnicu po novorođenče…

Foto: Shutterstock

Deset tisuća ovisnika kocka ili razmišlja o tome kako pronaći novac da bi mogli kockati. Prema mnogima najopasnija ovisnost, pogađa sve dobne skupine u društvu, a negativne posljedice ne osjećaju samo ovisnici, nego i njihove obitelji. Brojnima donosi nesreću, ali zato postoje i oni koji zbog industrije igara na sreću itekako trljaju ruke, dobiva i država u proračunu, gdje se izravno od poreza od igara na sreću slijeva 354 milijuna eura godišnje. Ipak je u Hrvatskom saboru jednoglasno izglasan novi Zakon o igrama na sreću koji uvodi niz novih mjera – identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama, uspostavu registra isključenih igrača i zabranu samoposlužnih termina u ugostiteljskim odjelima, piše za »Slobodnu Dalmaciju« Petar Čikeš u razgovoru s istaknutim hrvatskim psihologom prof. dr. Zoranom Zoričićem. »U trenutku kad čovjek uplaćuje novac da bi se zabavio, kroz iščekivanje rezultata pritom smatra da je taj novac koji je uložio cijena njegove zabave i adrenalina, on još nije u poziciji patologije. Patologija počinje u onom trenutku kad čovjek igra na novac koji nije sa sobom donio. Kad i dalje igra na novac nakon što je izgubio ono što je imao u posjedu.

Četvrtina anketiranih medicinskih sestara u sljedećih godinu dana želi promijeniti ili poslodavca ili profesiju, a čak trećina ne bi ponovno odabrala to zanimanje

Treba reći da ovisnost o kocki po svojoj težini ide bok uz bok s drugim ovisnostima. Njezina specifičnost jest da pogađa i pojedinca i njegovu obitelj te dolazi do narušenih odnosa u obitelji, iznevjerenih očekivanja, golemih dugova, a dovodi i kamatare na vrat. Za izlaz iz ovisnosti terapija traje i po tri godine. Najbitnija kategorija koju bi zakonom trebalo donijeti jesu zabrane reklamiranja industrije igara na sreću, a to, nažalost, ni novim zakonom ne će biti do kraja napravljeno. Opet će biti da se oni mogu reklamirati prije športskih događaja i nakon športskih događaja. Drugim riječima, opet će biti prisutni u središnjim terminima. Jako su ugrožena i djeca, jer marketinški pritisak industrije igara na sreću posredno je usmjeren i prema njima. Nadu daju primjeri ljudi koji su se izvukli iz ovisnosti, a bili su u poziciji konstantne laži. Iz te pozicije došli su u poziciju brige za vlastitu obitelj, dobili djecu i evo već deset godina skrbe se o toj djeci i obitelji, sretni su i zadovoljni građani. Imam među njima različitih profesija od sveučilišnih profesora do športaša«, rekao je dr. Zoričić. Naveo je i žalosne primjere ljudi koji su bili dužni više od milijun eura kamatarima i onih koji nisu mogli doći u rodilište po vlastitu ženu i novorođeno dijete jer zbog gubitka na kocki nisu imali novca da plate benzin ili taksi. Spomenuo je i pacijente koji su došli u situaciju da pljačkaju benzinske crpke da bi došli do novca za vraćanje kamatarima. Smatra i da ako je industrija igara na legalnom tržištu, barem se drže nekih zakonskih okvira i pravila. Potpuna zabrana ne bi bila dobra, ali je važno da su igre na sreću kontrolirane i ograničene.

Iz virtualnoga u fizičko nasilje

Mnogo je proteklih mjeseci bilo govora o micanju aparata za klađenje i kladionica iz školskih okružja. Stručnjaci iz područja psihologije i obrazovanja, prava i policijskoga sustava upozorili su na stručnom skupu da u društvu sve više nestaje granica između virtualnoga i stvarnoga svijeta te da nasilje koje učenici doživljavaju preko mrežnih tehnologija sve češće prerasta u stvarne prijetnje i fizičko nasilje. Prema procjenama Ministarstva unutarnjih poslova, od rujna 2024. do kraja travnja ove godine prijavljeno je 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici žrtve ili počinitelji vršnjačkoga nasilja, a najveći broj njih događa se u školama i oko njih, najčešće osnovnih.

Više cijeniti medicinske sestre

Mnogi problemi kad-tad završe u zdravstvenom sustavu, koji ne može opstati bez medicinskih sestara. Preopterećenost medicinskih sestara dovodi do dubokoga nezadovoljstva radom. Previše imaju zaduženja, osjećaju premorenost uvjetima rada. Šest od deset sestara želi u prijevremenu mirovinu, četvrtina ih planira u sljedećih godinu dana promijeniti poslodavca ili čak profesiju, a trećina ne bi ponovno odabrala to zanimanje. Svaka treća medicinska sestra i tehničar bili su izloženi nekom obliku diskriminacije. Samo njih 14 posto plaću koju prima smatra odgovarajućom za posao koji obavlja, a kontinuirani odljev iz redova te iznimno važne struke prijeti održivosti zdravstvenoga sustava. To su zaključci iz istraživanja »Perspektive hrvatskog sestrinstva« koji je provela Hrvatska komora medicinskih sestara 2024., među 3042 medicinske sestre i tehničara, koji su odgovorili na devedesetak pitanja u četiri cjeline i ocjenjivali uvjete rada, kvalitetu upravljanja… Ispitivanje je pokazalo da se tek svaka treća medicinska sestra osjeća fizički sigurno na svojem poslu. Više od 70 posto sestara obavlja zadaće niže ili više kvalificiranih zaposlenika, primjerice rade posao njegovateljice, a tek petina sestara smatra da je njihovo radno opterećenje primjerno. Kad se takvi podatci uzmu u obzir, ne čudi što četvrtina anketiranih u sljedećih godinu dana želi promijeniti ili poslodavca ili profesiju. Još je porazniji podatak da čak trećina medicinskih sestara ne bi ponovno odabrala to zanimanje. Kad su u pitanju uvjeti rada, istaknuto je da se medicinska sestra u bolnici prosječno dnevno skrbi o 22 pacijenta…