Glas Koncila br. 13/2026.

TRADICIONALNA JERUZALEMSKA  PROCESIJA NA CVJETNICU
Prva »molitvena« žrtva rata u Svetoj Zemlji
PRED VELIKIM TJEDNOM
FINALISTI DRŽAVNOGA NATJECANJA IZ VJERONAUKA
Zajedno promiču duhovne i etičke vrijednosti
POLJSKA POLITOLOGINJA DR. BEATA PISKORSKA
Kriza nacionalnih parlamenata posljedica je autoritarnih režima
SVETINJAMA SE NE TRGUJE
Je li moguća prodaja relikvija?
SVE JE SPREMNO ZA USKRSNUĆE
Razmišljanja o XIII. i XIV. postaji križnoga puta
SVAKI JE RAT EKOLOŠKA KATASTROFA
Ratovi, mikroplastika i makrofagi
MOŽE LI RAZUM BEZ VJERE U BOGA OČUVATI TEMELJE DRUŠTVA
Jürgen Habermas – ateist koji je raspravljao s kardinalom Ratzingerom
SOL I SVJETLO TRIBUNJA
Uz klupicu, korizmicu i Gospinu dicu rastu i duhovni velikani
STUDENT POVIJESTI LUKA VINTER REŽIRAO KUPAREOVU »MUKU«
NE SAMO GLUMA, NEGO I PUT DO IZLJEČENJA
Zaprešićka udruga »Stepinčeva oaza mira« Kristovu je muku ove korizme uprizorila dvadeseti put
ŠTO ANĐELI IMAJU S TROJSTVOM?
Rijetki trojci, munjeviti monah i pionir kanonizacija

U fokusu novoga broja je tradicionalna jeruzalemska procesija na Cvjetnicu koja će biti prva »molitvena« žrtva rata na Bliskom istoku.

Razuzdavanje oružanih sukoba na Bliskom istoku koje sigurnosno i ekonomski prijeti i Europi bilo je povodom za razgovor s poljskom stručnjakinjom za diplomaciju dr. Beatom Piskorskom, koja je na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu sudjelovala na znanstvenoj konferenciji uz netom održan sastanak Inicijative triju mora. »Unatoč rastućoj važnosti opipljivih, materijalnih odrednica privlačnosti i potencijala poput vojne i ekonomske snage, ‘meka moć’ Europske unije ostaje njezinim zaštitnim znakom. U tom je kontekstu uloga kršćanstva ključna«, istaknula je sugovornica te se osvrnula i na ulogu Crkve nasuprot suvremenoj »logici sukoba«. »Ona nema nikakvu ‘tvrdu moć’, ali posjeduje znatne resurse neizravnoga utjecaja poput moralnoga autoriteta, univerzalnosti i opsega djelovanja, koji otvaraju neformalne kanale dijaloga ondje gdje službena diplomacija zakaže«, zaključila je.

Nedjeljni susret s tribunjskom župom Velike Gospe pokazao je da se duša mjestašca nedaleko od Šibenika može shvatiti samo u evanđeoskom ključu. Tribunjska zajednica vjernika po logici soli i svjetla u svijet unosi okus i rasvjetljuje boje. Kao vidljivi znak nade Tribunj rese mlade obitelji koje su otvorene životu. Taj dojam osnažuje i prizor vijenca ministranata koji se od nedjelje do nedjelje okuplja oko oltara župne crkve. Okružena kamenom i morem, tribunjska je župa, u koju putuje ovotjedna reportaža, plodno tlo iz kojega rastu i duhovni velikani.

Promišljanja o XIII. i XIV. postaji križnoga puta podijelile su dvije istaknute hrvatske medijske djelatnice, višestruko nagrađivana novinarka Ivana Petrović i direktorica Laudato televizije Ksenija Abramović.

Korizmeno vrijeme nametnulo se kao pravi trenutak za prvu ozbiljniju produkciju Dramske sekcije Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta koja je prvi put javno uprizorila kazališnu predstavu »Muka Kristova ili za koga je pravednik raspet« autora Rajmunda Kuparea, u režiji studenta povijesti Luke Vintera, autora i voditelja Dramske sekcije HKS-a koji se u povodu predstave rado odazvao na razgovor za Glas Koncila.

Kako može oživjeti Kristova muka? To naoko neobično pitanje jedno je od središnjih pitanja kršćanske duhovne povijesti. Najizravniji odgovor na to pitanje pruža umjetnost – kako ona »visoka« svojim bojama i notama, tako i ona »pučka« svojim tijelima i glasovima. Malo tko nam je mogao bolje govoriti o toj temi od članova zaprešićke udruge za promicanje kršćanskih vrjednota, ljubavi, dobrote i mira prema čovjeku »Stepinčeva oaza mira«, koja je proteklih dana jubilarnim 20. uprizorenjem Muke proslavila i punoljetnih 18 godina djelovanja.