Na plažama širom svijeta, posebno u vrijeme ljetnih vrućina, sunce je prestalo biti izvor života – ono je uzročnik melanoma. Izravno izlaganje gologa tijela sunčevim zrakama kancerogena je ceremonija. Kako bi se smanjio zdravstveni rizik, dermatolozi su kozmetičkih industrija otkrili rješenje. To nije suncobran, hlad borove šume ili lagana odjeća, to je krema za sunčanje. Stručnjaci preporučuju barem tri primjene dnevno, zbog čega se u ritualu zaštite odrasloga čovjeka žrtvuje više od sto mililitara (»jedan deci«) kozmetičkoga proizvoda. Ovisno o veličini SPF faktora i o cijeni razvikanoga brenda, dnevno premazivanje kože iznosi oko 15 eura. Ako se korisnik plaže i kreme za sunčanje kupa u moru, znoji se, tušira se ili briše ručnikom, cijena borbe protiv raka kože znatno raste.
Kozmetika za sunčanje sadrži dva, tri i više važnih nedostataka: kemijskih, ekoloških, psiholoških i društvenih. Kao prvo, kozmetika za sunčanje nije bezazleni melem ili balzam, to je koktel agresivnih kemikalija, organskih filtara poput oktinoksata, oktokrilena, avobenzona, zatim anorganskih oksida, antioksidansa, akrilnih polimera, emulgatora, konzervanasa… Što više kemije, to veći zaštitni (ili reklamni) SPF faktor. Što više kemije, to više fotokemijskih reakcija u kojima nastaju štetni produkti. Poznato je da se avobenzon pod utjecajem svjetla razgrađuje na toksične fotoprodukte koji uništavaju stanice kože ili uzrokuju fotoalergijski dermatitis. Poznato je da se tijekom sunčanja oktinoksat pretvara u aldehide koji izazivaju oksidativni stres i oštećuju stanične membrane. Poznato je da fotokatalizom nanočestica titanijeva dioksida nastaju slobodni radikali koji uzrokuju oksidaciju lipida kože i ubrzano starenje kože. Poznato je…
Zbog masovne uporabe kozmetičkih proizvoda za sunčanje dolazi do izbjeljivanja i ugibanja koraljnih grebena, do hormonskih poremećaja u riba, dagnji i rakova, narušene plodnosti, spolnih malformacija i drugih reproduktivnih poremećaja. Mnogi su kemijski aditivi kozmetike za sunčanje otporni na biorazgradnju pa se nakupljaju u morskoj fauni, ali i u masnima tkivima (pri)morskih ptica.
Zbog neugodnih otkrića o ekološkim posljedicama mnoge su kreme za sunčanje zabranjene na popularnim plažama (Hawaii, Djevičanski otoci, Palau), mnogim je kemijskim filtrima ograničena doza u kozmetici (Uredba EZ 1223/2009), neki su kemijski aditivi (4-metilbenziliden kamfor) uvršteni na popis tvari koje izazivaju visoku zabrinutost, a neki su jednostavno zabranjeni (benzofenon, od 2023. godine zabranjen u Europskoj uniji). Njemačko je društvo za toksikologiju krajem 2024. godine oktokrilen proglasilo – otrovom mjeseca.
Osim što truje kožu i okoliš, kozmetika za sunčanje može zavarati ljude i ponuditi lažnu sigurnost. Ohrabreni nevidljivim kozmetičkim štitom mnogi se ljudi, umjesto pola sata, sunčaju pola dana. Vjerujući u obećanja zapisana na deklaracijama kozmetičkih proizvoda, ljudi leže na plaži s umišljajem da su otporni na ultraljubičaste zrake. Pretvaraju se u solarne panele ili u sungazere, ljude koji gledajući Sunce primaju energiju i hranu. Nažalost, takva solarna joga često završava s opeklinama, iritacijama kože ili melanomima. Sličan oblik lažne sigurnosti pružala je, tijekom pandemije koronavirusa, zaštitna maska, koja je zapravo poticala ljude na kompenzacijska ponašanja i zanemarivanje stvarnih rizika. Oba su proizvoda, maska i krema, roba s grješkom, proizvodi industrije straha, kojima se sunce i virus proglašavaju smrtnim neprijateljem.
Naposljetku kozmetika za sunčanje kemijski je alat koji (bijelim) ljudima omogućuje osvajanje brončane boje. Ispod ispranih slojeva oktinoksata i avobenzona krije se željeni trag sunčanja, vidljiva uspomena boravka na moru, dokaz izležavanja na plaži, prestiža… Umjesto razglednice s nekoga otoka i slanih pozdrava na njezinoj poleđini ljudi šalju svoje poruke maskiranjem vlastite kože. Naoružani kozmetičkim koktelima, ljudi mogu produljiti preplanulost, mogu pojačati samotamnjenje, mogu usporiti ljuštenje površinskoga sloja kože. Iako vrsta nepismenosti, solarno tetoviranje kože, makar privremeno, statusni je simbol u društvu koje višak melanina u stanicama kože proglašava zdravljem. No uspomena s ljetovanja u bijelaca traje oko četiri tjedna. S novom akademskom godinom obnova izgubljene boje može se obaviti u solariju, bijegom na južnu polutku ili na Alpama bez skijaškoga odijela.
