Međunarodna skupina znanstvenika objavila je studiju koja pokazuje kako susreti između predstavnika farmaceutske industrije i liječnika utječu na izdavanje, promociju i potrošnju lijekova (Cochrane Database Syst. Rev. 2026, 10, CD013423). Pregledna studija pripada uglednoj knjižnici »Cochrane«, što rezultatima i zaključcima daje posebnu vrijednost, znanstvenu pouzdanost bez skrivenih interesa ili marketinških trikova. Studija je u znanstvenom ruhu objavila ono o čemu ulica odavna priča: i liječnici su skloni sukobu interesa, plavoj kuverti i suptilnoj korupciji.
Od igle do lokomotive
Interakcija farmaceutske industrije s liječnicima je bogata, šarolika, maštovita i stalna. Spektar farmaceutskih intervencija uključuje česte posjete »trgovačkih putnika« ordinacijama ili bolnicama, pokrivanje troškova sudjelovanja liječnika na znanstvenim i stručnim skupovima, svečane večere, izravne poruke elektroničkom poštom, oglase u medicinskim časopisima, novčane naknade za savjetodavna tijela, honorare za predavanja, besplatne uzorke lijekova, financiranje kontinuirane medicinske edukacije, kemijske olovke, podloške za miševe, stetoskope, tlakomjere, medicinske postere za zidove čekaonica, držače za recepte…
Efekt reciprociteta
Autori studije primjećuju da se kroz nabrojena sponzorstva stvara efekt reciprociteta, podsvjesna potreba da se uzvrati usluga onomu tko omogućuje napredak u karijeri ili ugodno putovanje. Barbara Mintzes sa sveučilišta u Sydneyju i glavna autorica opisuje mehanizam sugestije i (samo)prijevare: »Uobičajena je pojava da farmaceutska industrija doktorima omogućuje besplatan ručak. Oni pak smatraju da je to trivijalno i da takva sitna gesta ne utječe na njih. Smatraju da se ne mogu prodati za cijenu jednoga sendviča, ali podatci pokazuju da je to, zapravo, učinkovita marketinška strategija. Što više besplatnih ručkova, to je veća vjerojatnost da će liječnik propisati nepotreban, neprikladan ili skuplji lijek.«
Milijuni liječnika
Nažalost, ne radi se o dojmu, nego o mjerljivim podatcima, konkretnim bolnicama, uredima, ordinacijama… Povezanost farmaceutskih donacija i neprimjerenoga propisivanja lijekova prikazana je u stotinjak znanstvenih studija u kojima su bili uključeni milijuni liječnika. Istraživanja su bila provedena (većinom) u Sjedinjenim Državama, zatim u Kanadi, Australiji, Ujedinjenom Kraljevstvu i Europskoj uniji. Prije petnaest godina svaki je treći liječnik otvarao vrata farmaceutskim konzultantima.
Danas to čini svaki drugi liječnik. U posljednjih desetak godina udvostručio se broj liječnika koji su skloni primati besplatne uzorke lijekova. Danas svaki peti liječnik prihvaća darove »prodavača zdravlja«.
Trojanski konj na recept
Za mnoge farmaceutske tvrtke vrijedi pravilo: čuvaj se Danajaca i kad darove nose. Međutim žrtve trojanskoga konja nisu liječnici, nego pacijenti. To je etička asimetrija u ordinaciji. Zbog divljega braka farmaceuta i liječnika terapija ili preventiva postaje pretjerano medikalizirana, skupa, ali i rizična. U pregledanim su studijama zabilježeni povećani brojevi nuspojava, predoziranja, ovisnosti, respiratornih depresija, neželjenih interakcija lijekova… Prema tome izloženost je liječnika farmaceutskoj industriji štetna za pacijente.
Tko to kuca na vrata?
Naravno, mnogi su liječnici otporni na ponude farmaceutske industrije. Više drže do bijele kute nego do plave kuverte. No zabrinjavaju trendovi otkriveni u najnovijoj studiji. Sve je teže procijeniti razliku između recepta i reklamnoga listića. Zbog zahtjeva transparentnosti danas je poznato koliko su prošle godine industrije lijekova i medicinskih proizvoda isplatile liječnicima u neznanstvene svrhe: samo u Sjedinjenim Državama radi se o poklonu od 2,6 milijardi dolara. S takvim se iznosima, čini se, sve lakše otvaraju vrata liječničkih ordinacija.
