APOSTOLSKA POBUDNICA PAPE FRANJE »CHRISTUS VIVIT – KRIST ŽIVI« (3) »Molim vas, ne dajte se kupiti!«

Snimio: B. Čović
»Dragi mladi, ljubljeni od Gospodina, koliko vrijedite vi koji ste otkupljeni predragocjenom krvlju Kristovom! Dragi mladi, vi nemate cijenu! Niste predmeti koji se prodaju na dražbi! Molim vas, ne dajte se kupiti, ne dajte se zavesti, ne dajte se zarobiti ideološkim kolonizacijama koje nam u glavu stavljaju čudne stvari te na kraju postajemo robovi, ovisnici, neuspjeli u životu. (…) Zaljubite se u tu ljepotu koju vam Isus nudi.«

Ako se mnoge – nipošto sve – stvarnosti i prilike u kojima mladi realno žive (3. poglavlje) mogu opisati simbolikom noći, onda se četvrto poglavlje poslijesinodske pobudnice pape Franje »Christus vivit – Krist živi« može opisati simbolikom munje, nezaustavljivoga prodora svjetla koje je kadro obasjati svaku noć. »Bez obzira na bilo koju okolnost, svim mladima sada želim navijestiti ono najvažnije, ono prvo što nikada ne bi smjelo biti prešućeno. Riječ je o navještaju koji uključuje tri velike istine, koje uvijek, više puta, svi imamo potrebu slušati«, piše Papa.

Tri velike istine – radosna vijest

Prva velika istina glasi: »Bog te ljubi!«; druga: »Krist se iz ljubavi dokraja dao da te spasi« i treća: »On živi!« Papa Franjo na mahove postaje poetom, služeći se čas Svetim pismom, čas svjedočanstvima sa Sinode, čas vlastitim riječima, dok kroz poglavlje s različitih aspekata nudi mladima radosnu vijest. Ovdje se prenosi tek pokoji redak. »Ljubav je Gospodnja veća od svih naših proturječja, od svih naših slabosti i od svih naših bijeda. Štoviše, baš po našim proturječjima, slabostima i bijedama želi pisati tu svoju ljubavnu priču. (…) Njegovo sebedarje na križu toliko je da ga niti možemo niti trebamo platiti, samo ga trebamo prihvatiti sa silnom zahvalnošću i radošću… (…) Dragi mladi, ljubljeni od Gospodina, koliko vrijedite vi koji ste otkupljeni predragocjenom krvlju Kristovom! Dragi mladi, vi nemate cijenu! Niste predmeti koji se prodaju na dražbi! Molim vas, ne dajte se kupiti, ne dajte se zavesti, ne dajte se zarobiti ideološkim kolonizacijama koje nam u glavu stavljaju čudne stvari te na kraju postajemo robovi, ovisnici, neuspjeli u životu. (…) Zaljubite se u tu ljepotu koju vam Isus nudi«, napisao je mladima Sveti Otac.

»Zaljubi se!« – i sve biva drugačije

»Zazivaj svaki dan Duha Svetoga«, ponudio je također Sveti Otac svakoj mladoj osobi, »da u tebi trajno obnavlja iskustvo velikoga navještaja. Zašto ne? Ne gubiš ništa, a on ti može promijeniti život, može ga prosvijetliti i dati mu bolji tok. On te ne će osakatiti, ništa ti ne oduzima, štoviše, pomaže ti na bolji način pronaći ono što ti je potrebno. Potrebna ti je ljubav? Ne ćeš je pronaći u raspuštenosti, iskorištavajući druge, posjedujući ih ili dominirajući nad njima. Naći ćeš je na način koji će te učiniti istinski sretnim. Tražiš intenzitet? Ne ćeš ga doživjeti gomilajući predmete, trošeći novac, očajnički trčeći za stvarima ovoga svijeta. Doći će ti na puno ljepši i prikladniji način ako dopustiš da te vodi Duh Sveti.« Riječju »Zaljubi se!« pozvao je Papa mlade da se otvore Božjoj ponudi. Ta će ljubav sve prožeti. Ona će »odlučivati što će te jutrima podizati iz kreveta, što ćeš činiti za svojih zalaza, kako ćeš provoditi svoje vikende…«.

Odagnajte strahove koji vas paraliziraju

Ako je Sinoda slijedila put po načelu »vidjeti – prosuditi – djelovati«, onda bi se peto poglavlje moglo smatrati prosudbenim, tj. moglo bi ga se shvatiti kao odgovor na pitanje kako shvatiti i živjeti (vlastitu) mladost u svjetlu netom opisane Božje ponude. Poglavlje nosi naslov »Putovi mladosti«. Papa kreće od toga da je mladost »vrijeme snova«, vrijeme iskoraka, »pa i iluzija«. Možda ništa tako dobro ne opisuje Papino viđenje mladosti kao njegove riječi u knjizi intervjuu koji je vodio s talijanskim novinarom Thomasom Leoncinijem (»Dio e giovane – Bog je mlad«). Papa je u pobudnicu uvrstio veći odlomak. Evo jednoga njegova dijela: »Mlada je osoba obećanje života u koje je utkan izvjesni stupanj izdržljivosti: ima dovoljno ludosti da može gajiti očaranja i dovoljno sposobnosti da može ozdraviti od razočaranja koja iz njih mogu nastati.«

»Neka vas se čuje! Odagnajte strahove koji vas paraliziraju, da ne postanete mumificirani mladi. Živite! Poklonite si najbolje od života! Otvorite vrata kaveza i izletite. Molim vas, ne idite u mirovinu prije vremena.«

No mladost nije samo projektiranje budućnosti niti takvo stanje može vječno trajati. Mladost se živi sada, upozorava Papa. Među ostalim, mladi »sada« donose mnoge važne odluke: biraju životni poziv, profesiju, životnoga druga, odlučuju se za djecu… Navodi i dvije opasnosti: jadikovanje i tjeskobu, malodušnost, strah od odluka. Papa je i tu jasan: bolje pogriješiti pa ustati i krenuti ispočetka nego ostati paraliziran strahom. Pozivi mladima da ne promatraju život s balkona, da ne budu poput parkiranih automobila i da kroz život ne prolaze kao turisti već su i prije postali dijelom antologijskih misli pape Franje, a ušli su i u pobudnicu. »Neka vas se čuje! Odagnajte strahove koji vas paraliziraju, da ne postanete mumificirani mladi. Živite! Poklonite si najbolje od života! Otvorite vrata kaveza i izletite. Molim vas, ne idite u mirovinu prije vremena«, poziva Papa.

Širina projektiranja vlastite mladosti ima svoje središte: istinsko i duboko prijateljevanje s Kristom, po sakramentima, Božjoj riječi, molitvi. Iz toga se središta poput koncentričnih krugova širi proces izlaska iz sebe: osobno dozrijevanje – upućenost na zajednicu vjernika – izlazak u društvenu zajednicu, uključujući i politiku – biti Kristovi misionari, navjestitelji evanđelja svima i na svakom mjestu, u svim porama života.

»Vi ste Božje sada i on želi da budete plodni«

I ovdje preostaje ponekim citatom ilustrirati kako Papa razmišlja. Kad govori o zajednici vjernika, upozorava na opasnost od zatvorenosti, tj. na opasnost da skupina (mladih) »postane puki produžetak vlastitoga ‘ja’«.

»Prijatelji, ne čekajte do sutra da biste surađivali na preobrazbi svijeta svojom energijom, svojom smionošću i svojom kreativnošću. Vaš život nije ‘u međuvremenu’. Vi ste Božje sada i on želi da budete plodni.«

»To se dodatno pogoršava ako se poziv laika shvati samo kao služenje unutar Crkve (čitači, akoliti, katehete…), zaboravljajući da je laički poziv prije svega ljubav (karitas) u obitelji te društvena i politička ljubav. Riječ je o konkretnom zauzimanju, koje polazi od vjere, za izgradnju novoga društva, o življenju posred svijeta i društva kako bi se evangelizirale njegove različite instance, kako bi se promicao mir, suživot, pravednost, ljudska prava, milosrđe te se tako širilo Božje kraljevstvo u svijetu«, piše Papa. Ohrabrujuće je to što na tom polju Sveti Otac vidi pozitivne primjere, premda se angažman mladih danas možda razlikuje od angažmana u prethodnim vremenima. »Uz mnoge ravnodušne, ima i mnogih drugih koji su spremni zauzeti se u inicijativama volontarijata, aktivnoga građanstva i društvene solidarnosti«, kaže. Kasnije će pozdraviti to što mnogi mladi izlaze na ulice tražeći bolje i pravednije odnose.

Redci kojima završava četvrto poglavlje pripadaju najužoj skupini Papinih izričaja koje je medijska javnost zapazila čim je pobudnica objavljena: »Prijatelji, ne čekajte do sutra da biste surađivali na preobrazbi svijeta svojom energijom, svojom smionošću i svojom kreativnošću. Vaš život nije ‘u međuvremenu’. Vi ste Božje sada i on želi da budete plodni.«

Bez staračkih snova nema mladenačkih obzora
»Na Sinodi je jedan od slušača, mladić sa Samoanskoga otočja, rekao da je Crkva kanu u kojem starci pomažu održati smjer tumačeći položaj zvijezda, a mladi snažno veslaju zamišljajući ono što ih očekuje tamo naprijed. Ne dopustimo da nas iz putanje izbace ni mladi koji misle da su odrasli prošlost koja više nije važna, koja je nadiđena, niti odrasli koji misle da uvijek znaju kako bi se mladi trebali ponašati. Nego, uđimo u isti kanu i zajednički tražimo bolji svijet, s uvijek novim poticajem Duha Svetoga.« Ti završni redci vrlo dobro sažimaju kratko šesto poglavlje, u kojem je Papa, u dokumentu koji inače vjeruje u protagonizam mladih, upozorava mlade da s njima svijet nije započeo.
U pobudnici Papa navodi obećanje proroka Joela: »Vaši će starci sanjati sne, a vaši mladići gledati viđenja« (3, 1). »Ako starci ne sanjaju, mladi ne mogu više jasno vidjeti obzor«, kaže Sveti Otac. Jer iza i prije »svakoga ljudskoga bića« krije se san, san njegovih predaka o boljoj budućnosti i boljem svijetu, u konačnici san Boga Otca i Stvoritelja i njegov blagoslov djeci svojoj. »Zato je dobro pustiti starce da pričaju dugačke priče koje se ponekad čine mitskima, prožetima fantazijom – ta to su starački snovi – ali su često pune dragocjena iskustva, rječitih simbola, skrivenih poruka. Te priče zahtijevaju vrijeme, zahtijevaju da se sa zahvalnošću oraspoložimo strpljivo ih slušati i tumačiti, jer ne stanu u poruku društvenih mreža. Moramo prihvatiti da sva mudrost koja nam je potrebna za život ne može biti zatvorena u okvire nametnute sadašnjim resursima komunikacije.« Tako zvuči jedno od razmišljanja pape Franje u šestom poglavlju pobudnice.
No posebne je pozornosti vrijedan prvi dio poglavlja u kojem Papa stajalište prema kojem svijet započinje danas raskrinkava kao put u ropstvo. Poglavlje nosi naslov »Mladi s korijenima«, a započinje slikom, opisom prekrasnoga stabla koje je međutim srušila prva ozbiljnija oluja. Pitanje korijena »nije sekundarno«, a njegovo razumijevanje omogućuje »razlikovati između mladenačke radosti i kulta mladosti kojim se neki koriste kako bi zaveli mlade i iskoristili ih za svoje ciljeve« (financijske, promotivne, ideološke, političke).
Papa piše: »Promislite: ako vam netko predloži i kaže da ignorirate povijest, da se ne koristite blagom iskustva starijih, da prezrete sve što je bilo u prošlosti i gledate samo u budućnost koju vam on nudi, nije li to lagani način da vas privuče svojim prijedlogom kako biste činili samo ono što vam on kaže? Toj je osobi potrebno da vi budete prazni, bez korijena, nepovjerljivi prema svemu, kako biste se mogli pouzdavati jedino u njegova obećanja i podložiti se njegovim planovima. Upravo tako funkcioniraju ideologije različitih boja, koje uništavaju (ili dekonstruiraju) sve što je drugačije te su na taj način u mogućnosti vladati bez opozicija. Zbog toga su im potrebni mladi koji preziru povijest, koji odbacuju duhovno i ljudsko bogatstvo koje im je preneseno naraštajima, koji ignoriraju sve što im je prethodilo.«
Papa stoga poziva mlade da ne dopuste da se njihova mladost iskorištava u promicanje »površnoga života koji brka ljepotu s vanjskom pojavnošću«. »Nego znajte otkriti da ima ljepote u radniku koji se vraća kući prljav i neuredan, ali radostan što je zaradio kruh za svoju djecu. Izvanredna je ljepota u zajedništvu obitelji oko stola i u kruhu koji se velikodušno dijeli, makar jelovnik bio siromašan. Ima ljepote u ženi bez frizure i već postaroj koja se i dalje brine za bolesnoga muža, i više nego što joj dopuštaju vlastite snage i vlastito zdravlje. Makar je proljeće udvaranja daleko, ima ljepote u vjernosti parova koji se vole u jesen života i staraca koji hode držeći se za ruku. Ima ljepote koja ide onkraj izvanjske pojavnosti ili estetike koja je u modi, u svakom muškarcu i ženi koji s ljubavlju žive svoj osobni poziv, u nesebičnu služenju zajednici, domovini…« piše papa Franjo.
Ruku pod ruku sa strategijama lažnoga kulta mladosti i izvanjske pojavnosti idu i »duhovnost bez Boga, afektivnost bez zajednice i bez zauzimanja za one koji trpe, strah od siromaha koji se promatraju kao da su opasni te niz ponuda koje bi željele da vjerujete u rajsku budućnost koja će se sve više odgađati«. Tu se Papa izrijekom poziva na rad Sinode, citirajući završni dokument: »U tom smislu želim istaknuti da ‘mnogi sinodski otci koji dolaze iz nezapadnih okruženja ističu da u njihovim zemljama globalizacija donosi sa sobom prave pravcate oblike kulturne kolonizacije koji iskorjenjuju mlade iz kulturnih i religijskih pripadnosti iz kojih dolaze’. ‘Nužno je zauzimanje Crkve kako bi ih pratila u tom prijelazu kako ne bi izgubili najdragocjenije obrise svojega identiteta.’«

NASTAVLJA SE

IZVORGlas Koncila br. 21/2019.
Prethodni članakNAFTAŠI ĆE RADITI ZA PLASTIKU Plastika i klimatski poremećaj
Sljedeći članakUZ 7. VAZMENU NEDJELJU Ljubav stvara jedinstvo