»BAKA ŠPIJUNKA« Neobično mirotvorno djelovanje

Crvena Joan
»Crvena Joan« (Red Joan); biografska drama; redatelj: Trevor Nunn; glume: Judi Dench, Sophie Cookson, Ben Miles

Poimanje mira i svjetskih opasnosti može biti različito u ljudi, pa time i njihovo djelovanje u pomoći čovječanstvu da se izbjegnu velike tragedije. Isto su tako u povijesti poznata mnoga nastojanja svjetskih sila za prevlast u moći, što je uključivalo i međunarodnu špijunažu.

Prema istinitim događajima i životu Britanke Melite Norwood (1912. – 2005.), koja je 2000. optužena za špijunažu Rusima, i to u kasnoj dobi, zbog čega su je prozvali »baka špijunka«, Jennie Rooney napisala je roman »Crvena Joan«, na temelju kojega je snimljen istoimeni britanski film.

Prema istinitim događajima i životu Britanke Melite Norwood (1912. – 2005.), koja je 2000. optužena za špijunažu Rusima, i to u kasnoj dobi, zbog čega su je prozvali »baka špijunka«, Jennie Rooney napisala je roman »Crvena Joan«, na temelju kojega je snimljen istoimeni britanski film. Glavni lik u njemu se zove Joan Elisabeth Stanley i radnja se zbiva u Londonu 2000. godine. Nju kao staricu tumači oskarovka Judi Dench, a u mladosti Sophie Cookson. Na vrata joj iznenada dolaze britanski agenti MI5 i optužuju je za špijunažu, na njezino iznenađenje i njezina sina odvjetnika Nicka (Miles). Joan se ne osjeća krivom jer je, kako kaže, pomagala živima i ravnoteži u svijetu glede opasnosti od atomske bombe s obzirom na to da je bila užasnuta događajima u Hirošimi i Nagasakiju.

Film vrlo pregledno, jasno i usporedno daje sjećanja na Joanin studij fizike na Cambridgeu 1938. godine, njezino druženje sa studentima socijalističke i komunističke orijentacije – Sonja i Leo (Tom Hughes), zaljubljivanja i rad na znanstvenom projektu s Maxom (Stephen Campbell Moore). Prikazano je i ondašnje postupanje prema ženama koje su bile vrlo inteligentne, radile su i nisu bile samo kućanice, ali nisu bile ozbiljno shvaćene.

Gluma je vrlo uvjerljiva. Scenografija i kostimografija dobro dočaravaju to vrijeme, a dijalozi otkrivaju načine razmišljanja o društveno-političkim i ratnim situacijama. Želja za mirom i ravnotežom u svijetu, između Zapada i Istoka, uzrokovala je dugogodišnje tajno djelovanje.

IZVORGlas Koncila br. 28/2019.
Prethodni članakSVEĆENIK KOJI JE OKUPIO 250 TISUĆA ISELJENIKA Domoljubni rad Ivana Stipanovića među američkim Hrvatima
Sljedeći članakGlas Koncila br. 29/2019