Brojnim arhitektonskim ostvarenjima Hermana Bolléa (u Hrvatskoj 150 projekata) pripada i trobrodna župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije na Gorici, uzvisini jugoistočnoga dijela Medvednice, u Granešini. Na temeljima jedne od najstarijih zagrebačkih sakralnih građevina, drvene crkve koja se spominje g. 1217. u darovnici kralja Andrije u Oporovcu (naselje Granešina pojavljuje se u spisima tek od g. 1576.), od godine 1885. do 1887. izgrađena je neogotička crkva s pročelnim zvonikom prema Bolléovim nacrtima poslije potresa g. 1880. Vrijeme osnivanja župe nije poznato (podatci iz monografije župnika Mije Pavlakovića, 1936. – 2010.). Nadbiskup Josip Posilović posvetio je crkvu 13. listopada 1901. Dokument iz g. 1502. govori o tadašnjoj crkvi koja je stradala u potresu. Poslije obnove dogodio se novi potres g. 1590. (obnova do g. 1622.) i tri požara od kojih je prvi bio g. 1732. I nova crkva iz g. 1887. znatno je stradala u potresu g. 1906., i kasnije 7. svibnja 1945. u borbama oko Zagreba. Obnovljena je g. 1976. (unutrašnjost), 1991. (toranj i krov) i 1996. (stubište, križni put i okoliš). Danas je pod zaštitom konzervatora.
Kroz cijelu crkvu postavljeni su križno-rebrasti svodovi, drveno krovište iznad glavnoga broda. Iz stare crkve očuvan je kip Blažene Djevice Marije s Djetetom iz 17. st. koji je postavljen u svetištu ispred glavnoga oltara na kojem su kipovi Bogorodice, sv. Petra i sv. Pavla. Bočni oltari u križnoj osnovi posvećeni su Srcu Isusovu i Presvetomu Trojstvu. Na stupovima bočnih lađa nalaze se kipovi sv. Josipa, sv. Antuna i sv. Mihovila. Crkva je ispunjena freskama, ornamentalnom dekoracijom, slikama bl. A. Stepinca, bl. Drinskih mučenica, bl. I. Merza, bl. A. Kažotića, sv. N. Tavelića, sv. L. Mandića i sv. E. Stein, križnim putom i vitrajima.
Mise su nedjeljom i blagdanima u 8 i 19, proštenišna u 11 sati, a radnim danima u 18 sati. Župni blagdan je Mala Gospa 8. rujna.