Na cesti od Gornje Stubice prema Mariji Bistrici nalaze se Samci u kojima se na jednom od krajnjih brježuljaka Zagrebačke gore ističe obnovljeni Oršićev dvorac na mjestu nekadašnje srednjovjekovne utvrde. U njemu je od sredine 20. stoljeća smješten Muzej seljačkih buna. Godine 1973., za 400. obljetnicu bune, uređen je perivoj prema ideji ing. Dragutina Kiša i spomenik Matiji Gupcu i seljačkoj buni, rad kipara Antuna Augustinčića. U zapadnom krilu dvorca, desno od glavnoga ulaza u dvorištu s otvorenim arkadama i hodnicima, ulazi se u kapelu sv. Franje Ksaverskoga koju je g. 1756., zajedno s ladanjskim dvorcem, izgradio grof Krsto Oršić (1718. – 1782.). Poslije potresa g. 1880. na zapadno pročelje iznad kapele prigrađen je trijem s timpanom (trokutasti zabat pročelja) i dorskim stupovima. Iz perivoja se kroz taj ulaz izlazi na gornjokatni kor koji je smješten ispod kupole s češkim svodom. U svetištu je postavljen oltarni kameni stol i barokni iluzionistički oltar s ucrtanim stupovima, anđelima, uznesenjem Blažene Djevice Marije i slikom sv. Franje Ksaverskoga koja prikazuje njegovo posljednje misijsko putovanje u Kinu gdje je umro 3. prosinca 1552. Antun Lerchinger je autor oltarne slike, a oslikao je i crkvu na Trškom Vrhu. U kupoli kapele nacrtani su alegorijski likovi koji predstavljaju četiri kontinenta. Unutar jednobrodne lađe od g. 2002. postavljene su skulpture, crkveni tekstil i metalni predmeti iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu s podrijetlom iz sakralnih objekata Hrvatskoga zagorja. Skulpture su predmeti s propalih oltara okolnih zagorskih župa, a metalni predmeti rad su zlatara i srebrnara koji su radili za crkvu u Mariji Bistrici. Većina crkvenoga tekstila izrađena je u veziljskoj radionici sestara milosrdnica iz samostana sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu.
U prostoru kapele misi se na blagdan 3. prosinca, a povremeno se održavaju koncerti, recitali ili izložbe.
