GLIFOZAT – HERBICID KOJI VJEROJATNO UZROKUJE RAK Oboljeli Amerikanci tuže moćnu tvrtku

glifozat
Foto: Shutterstock

Toksičnost glifozata postala je vrlo zapetljana priča, opterećena znanstvenim, ekonomskim i političkim interesima. U (doslovno) svjetski sukob o sigurnosti glifozata uključene su mnoge institucije: Europska komisija, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), Europska agencija za kemikalije (ECHA), Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije (IARC), američka Agencija za hranu i lijekove (FDA), tvrtka »Monsanto«, savezni sud u San Franciscu… Svaka ima svoje stajalište kojim se nerijetko proturječi argumentima drugih.

Politika ignorira znanost

U Europskom parlamentu pokrenuta je inicijativa za potpunu zabranu glifozata, a Europska komisija usklađuje svoje stajalište s procjenama mjerodavnih institucija EFSA-om i ECHA-om. Iako je Europskoj uniji i njezinim stanovnicima u interesu da se glifozat eliminira iz okoliša i sa zajedničkoga tržišta, službena se odluka očigledno odgađa. Jedno je sigurno, politička odluka o tržišnoj sudbini glifozata nije usklađena s najnovijim znanstvenim potvrdama o njegovoj štetnosti, nego je određena novim političkim odnosima između Europske unije i nove američke administracije, političkom sudbinom transatlantskih pregovora o slobodnoj trgovini (TTIP) te preuzimanjem američke tvrtke »Monsanto« od strane njemačkoga »Bayera«…

Europska bioraznolikost i američka monokultura
Čini se da će na tržišnu sudbinu glifozata utjecati sâmi Amerikanci više nego neodlučni Europljani. Nakon što je Međunarodna agencija za istraživanje raka uvrstila glifozat u »zloglasnu« skupinu 2A, čime se glifozat klasificira kao vjerojatni uzročnik raka, mnogi Amerikanci oboljeli od ne-Hodgkinova limfoma pokrenuli su sudske tužbe protiv »Monsanta«.

U svakom slučaju europski političari u Bruxellesu (Europska komisija), Parmi (EFSA) i Helsinkiju (ECHA) izbjegavaju jasno i nedvosmisleno stajalište o glifozatu kako se ne bi dodatno opteretili odnosi s Washingtonom. Iako je glifozat najvažniji i najprodavaniji herbicid na svijetu, nije ključan za europsku poljoprivredu koja se temelji na mnogo raznovrsnijoj kulturi usjeva. O glifozatu je ovisna američka poljoprivreda jer se ona temelji na genetički modificiranim usjevima koji pretpostavljaju uporabu (jedino) toga herbicida. Europska poljoprivreda može bezbolno zamijeniti glifozat drugim vrstama herbicida, a sjevernoamerički bi poljoprivrednici bez glifozata bili u apstinencijskoj krizi.

Kako prerezati gordijski čvor

U zdravom političkom i društvenom okruženju takve bi se znanstvene kontroverzije o štetnosti neke kemikalije relativno jednostavno razriješile uvođenjem moratorija na njezinu uporabu. Štoviše, Europska je unija još 2000. godine uvela zakonodavni alat kojim se slučajevi znanstvenih nesuglasica zatvaraju uvođenjem načela opreznosti (Communication on the precautionary principle, COM(2000)). Europski odnos prema riziku kulturni je identitet Staroga Kontinenta i otkriva visoke konzervativne standarde u zaštiti ljudskoga zdravlja i okoliša. Odbacivanje načela opreznosti, kad je potreba njegove primjene očigledna i nužna, politički je ustupak američkoj viziji napretka u skladu s krilaticom »bez rizika nema profita«.

»Domaći neprijatelji« glifozata

Čini se da će na tržišnu sudbinu glifozata utjecati sâmi Amerikanci više nego neodlučni Europljani. Nakon što je Međunarodna agencija za istraživanje raka uvrstila glifozat u »zloglasnu« skupinu 2A, čime se glifozat klasificira kao vjerojatni uzročnik raka, mnogi Amerikanci oboljeli od ne-Hodgkinova limfoma pokrenuli su sudske tužbe protiv »Monsanta«. U tim je sudskim procesima razotkrivena sustavna manipulacija toksikološkim podatcima o sigurnosti glifozata.

Na saveznom sudu u San Franciscu otvoreni su (tajni) dokumenti u kojima se vidi lobiranje, korespondencija i komunikacija između predstavnika kompanije »Monsanto« i državnih agencija. Posebno je zanimljiva činjenica da su znanstvene izvještaje o sigurnosti glifozata napisali stručnjaci »Monsanta«, ali ih za javnost potpisuju korumpirani akademski znanstvenici koji nisu provodili istraživanja. To su takozvani »autori duhovi« koji za novac prodaju svoje utjecajno ime i stavljaju ga na studiju koju su pisali neki drugi autori.

To zapravo znači da je pojava glifozata na tržištu omogućena znanstvenim prijevarama smišljenima u agrokemijskoj industriji. Namještenim podatcima glifozat je stekao status sigurne kemikalije i postao »kralj herbicida«. Stoga ne čudi da danas nezavisni znanstvenici svojim istraživanjima dolaze do drukčijih zaključaka o toksikološkom profilu glifozata. Sudski su procesi u tijeku…

IZVORGlas Koncila br. 12/2017.
Prethodni članakKAKO JE UMIROVLJENI SVEĆENIK DOVEO OBITELJ DO DOMA Stari bijeli kombi i njegov vozač imaju još snage pomagati ljudima
Sljedeći članakU PRILOG DEMOGRAFSKOJ OBNOVI Kako jednu od poželjnijih zemalja za život obitelji učiniti plodnijom?