Vodeće komunikacijske platforme, poput Facebooka, među načelima svojega djelovanja redovito ističu vrjednote kao što su njegovanje slobode govora i prava na slobodu mišljenja. Projekt »Obitelj i mediji« osvrnuo se na jedan istup Marka Zuckerberga, prvoga čovjeka platforme Meta, dio koje je i Facebook, koji je početkom ove godine snažno odjeknuo u američkoj javnosti.
Nedugo nakon izbora Donalda Trumpa za američkoga predsjednika Zuckerberg je gostovao u podcastu Joea Rogana gdje je, uz ostalo, priznao i da je administracija američkoga predsjednika Joea Bidena vršila snažan pritisak na Metu. Konkretno, u vrijeme pandemije na njih je vršen pritisak da se s mreža uklanjanju sva mišljenja koja su propitivala učinkovitost cjepiva i restriktivnih mjera poput »socijalne distance«.
Takav je dijalog nešto što je srž demokracije, napominju iz »Obitelji i medija«, upozoravajući i da Zuckerbergove izjave treba uzimati s određenom dozom opreza. I sam je Zuckerberg, vidjevši da je došlo do promjene vlasti, možda pokušao sprati ljagu sa svoje platforme i svu krivnju za cenzuriranje »nepodobnih« prebaciti na administraciju predsjednika Bidena.
No u svakom je pogledu zabrinjavajuće, podsjećaju iz »Obitelj i medija«, da su u SAD-u kao predvodniku dijela svijeta koji sebe opisuje kao demokratski upravo preko društvenih mreža i drugih medija na prikriven način eliminirane neke osnovne postavke demokracije. Te su postavke bile potkopavane sustavno, ali ne uz pomoć »vojne moći« ili nekoga »dekreta« s razine najviših vlasti, nego »tihom suradnjom« raznih tehnoloških platforma, moćnika u medijima i vladinih agencija. Svi su oni nastupali s istim argumentom – cilj je »obične« ljude zaštititi od »dezinformacija«. Iako nema sumnje da je riječ o moralno prijepornoj praksi, takva vrsta misaonoga inženjeringa u javnom prostoru, napominju iz »Obitelji i medija«, može se tumačiti i kao izravni udar na prvi amandman američkoga ustava, u kojem se izrijekom brani pravo na slobodu mišljenja i govora te sloboda medija.
