Na obroncima brda Tepeca (322 m) od kapele sv. Ane do kapele sv. Jurja g. 1933. izgrađene su kamene postaje križnoga puta s kalvarijom. Križni je put podignut milodarima Olge Libenfrost i nekoliko samoborskih obitelji iz toga vremena. Blagoslovio ga je biskup Premuž 15. rujna iste godine na misi s procesijom do kalvarije. Staza i postaje križnoga puta obnovljene su g. 2006. sredstvima Grada Samobora i Hrvatskih šuma.
Iznad kalvarije je oko 1620. godine izgrađena kapela sv. Jurja, za koju se brine istoimena bratovština koja ju je obnovila, postavila novo zvono i rasvjetu. Kapelu su izgradili vinogradari sela Giznike i Male Rakovice oko g. 1620. iako se ona negdje spominje već g. 1555. Prvi joj je spomen u vizitacijama iz g. 1677. te g. 1678. kada je pokriven njezin krov. Prema načinu gradnje s bačvastim stropom mnogi su je svrstavali u vrijeme 15. ili 16. st.
Glavni oltar prvobitne kapele sv. Jurja pozlaćen je g. 1688., a na njemu se nalazila slika sv. Jurja na platnu. Do g. 1705. u kapeli su se nalazila tri kamena oltara i slike sv. Jurja i sv. Margarete te kipovi sv. Stjepana prvomučenika i sv. Lovrenca. Obnova kapele slijedila je g. 1724. i g. 1799. kada je ona dograđena i ožbukana, a ispred zapadnoga ulaza postavljeno je predvorje i drveni tornjić iznad svetišta.
Današnji je izgled crkvica dobila u 18. st. izgradnjom zvonika, sakristije i prigrađenoga svetišta. U 19. st. strop je poduprt masivnim stupovima. Nakon Drugoga svjetskoga rata kapela je opustošena i ostala prazna bez većine inventara sve do g. 1967. kada je ponovno blagoslovljena. Nekadašnje bogatstvo interijera danas je nadomješteno kipom sv. Jurja, koji je rad otca Wolfanga iz samostana u Pleterju i slikom naslovnika na platnu koja je rad Branke Babić iz Samobora. Mise su na blagdan 23. travnja, nedjelju nakon blagdana u 11 sati, na Cvjetnicu nakon križnoga puta oko 16 sati i na Badnjak polnoćka.
