Da interes za zanatima postoji i među fakultetski obrazovanim pojedincima primjer je 32-godišnji Tomo, koji je završio menadžment i zadnji posao imao je u IT sektoru. Kako je nedavno pisao Jutarnji list, njegova je želja bila da završi zanat keramičara kao njegov pokojni djed, koji je dobro zarađivao na području Imotskoga. Dobio je s tim ciljem i vaučer Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, koji će mu pokriti čitav iznos, oko 1800 eura, za stjecanje mikrokvalifikacije oblaganja keramikom na zagrebačkom Pučkom otvorenom učilištu. Čeka ga dvjestotinjak sati prakse i samostalan rad prije ispita. »Zadovoljan sam svojom dosadašnjom karijerom, ali jednako sam tako sve više svjestan da se treba okretati vještinama koje će teško zamijeniti umjetna inteligencija«, rekao je u razgovoru s Marijom Crnjak. U Tominoj je grupi ukupno 11 polaznika koji su nakon godina studiranja odlučili napraviti zaokret u karijeri. Strojarstvo, pravo, geologija i menadžment mijenjaju za keramiku. Prema podatcima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje dosad je u prekvalifikaciju uz vaučer krenulo gotovo 20 tisuća visokoobrazovanih ljudi iz Hrvatske, a za program oblaganja keramikom dodijeljeno je ukupno 89 vaučera visokoobrazovnim osobama. Za dobar dio njih ključna je bila spoznaja da će s tim zanatom moći zaraditi višestruko u odnosu na sadašnju plaću sa završenim fakultetom. Analitičarka tržišta rada Irena Jolić Šimović ističe da prelazak visokoobrazovanih osoba u obrtnička zanimanja nije iznimka, nego dio širega trenda koji je već neko vrijeme prisutan u EU-u i SAD-u. Ljudi reagiraju na promjene na tržištu rada. Inflacija i rast troškova života potaknuli su mnoge da potraže sigurniji i dodatan izvor prihoda. Obrtnička su zanimanja danas stabilna, dobro plaćena i teško zamjenjiva strojevima. To je vrlo racionalan izbor. Vaučeri omogućavaju da tranzicija bude brza i jednostavna i to je odličan alat, rekla je. U EU-u već dulje se vidi pomak prema strukovnim zanimanjima. Cedefop, glavna europska institucija za praćenje trendova u obrazovanju, strukovnim zanimanjima i prekvalifikacijama, procjenjuje da će do 2030. više od polovice radnih mjesta biti upravo u tim sektorima, a uredski i administrativni poslovi stagniraju. Ljudi tako sve manje gledaju naziv zanimanja, a sve više stabilnost, cijenu rada i mogućnost da uđu u profesiju u kojoj će odmah imati posla. »Godinama smo djeci slali poruku da je diploma jedini pravi smjer. Danas je sve očitije da tržište nagrađuje vještinu, a ne titulu. U mnogim europskim državama strukovna zanimanja uživaju isti ugled kao fakultetske profesije, a mi tek ulazimo u tu fazu. Inflacija je ubrzala odluke, ali promjene na tržištu rada zadiru znatno dublje«, stoji u tekstu.
Čak dvije trećine vrtićke djece ima mobitel, a kroz bajke uče čuvati podatke i prepoznati predatore. Podatak je i da 82 posto djece do 16 godina ima pristup internetu… Dvije trećine djece već u vrtićkoj dobi koriste se mobitelima, najčešće od roditelja, a nerijetko se susreću i s priznanjem roditelja da djeci u jasličkoj dobi, dakle do tri godine, daju mobitel na upotrebu. Istraživanje američkoga Nacionalnoga instituta za zdravlje 2023. godine pokazalo je da se među malom djecom od 6 mjeseci do 4 godine više od 70 posto njih koristilo mobitelom, većina manje od sat vremena dnevno, ali oko 19 posto djece u dobi od 3 do 4 godine koristilo se uređajem tri sata dnevno.
»Za Hrvatsku konkretnih istraživanja i podataka o predškolskoj djeci nemamo, ali iz iskustva znamo da je i kod nas vrlo slična situacija«, rekao je Ivan Ćaleta, voditelj ureda Centra za sigurnost interneta koji djeluje u sklopu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Dosad su izdali šest slikovnica, a svaka je usmjerena na točno određeni problem odnosno opasnost koja se krije iza ekrana.
»Djeca danas s ekranima dolaze u kontakt već u vrtićkoj dobi i smatrali smo da je važno odgojiteljima dati konkretan alat s kojim mogu, kroz razgovor i čitanje, s djecom otvarati teme sigurnosti, privatnosti, nasilja i odgovornoga ponašanja na internetu… Bajke su univerzalni jezik djetinjstva i upravo smo zato kroz projekt ‘Bajke u digitalnom svijetu’ odlučili spojiti klasične priče s izazovima digitalnog doba«, pojasnio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu. Često je pritisak vršnjaka glavni poticaj za izvršavanje izazova, najčešće je riječ o objavama da bi se povećala popularnost i prikupili lajkovi. Kada to prenesemo na konkretnu bajku i njezin sadržaj prema kojem nitko, pa ni sami car, nije htio priznati da ne vidi tkaninu, jasno se uočava kako se slično događa u virtualnom svijetu jer djeca kako ne bi bila drugačija, počinju raditi ono što rade drugi, istaknuo je Ćaleta. Razvoj kritičnoga promatranja u sadržajima kojima su djeca danas izložena jednako je važan kao i sama dostupnost digitalnih tehnologija. Djeca su od najranije dobi okružena digitalnim medijima te je odgovornost odraslih da ih educiraju, piše Nikola Patković za Jutarnji list.
