Početna Glas Koncila Mladi mladima

MLADI I PSIHIČKE POTEŠKOĆE Biti povezan s Bogom i u psihičkoj patnji

Foto: Shutterstock | Pomoću vjere i zajednice Crkve čovjek i u bolesti može napredovati i ostvariti puninu života, a ne ostati zatvoren u svom svijetu i virtualnoj stvarnosti

Mentalne bolesti u zapadnom društvu nažalost nisu rijetkost – pa i u mladih osoba. Štoviše, na mentalno oboljele nerijetko se lijepe stigme »oštećenih« ili zauvijek »neuračunljivih pacijenata« zrelih za ranu društvenu mirovinu. Svakako je važno naglasiti da je takva stigmatizacija rezultat povijesno uvjetovanoga praznovjerja i nerazumijevanja psihičkih poremećaja. U raznim kulturama izjednačavalo ih se s demonskim posjednućima ili Božjom kaznom. Nažalost, ta – iako ne u toj mjeri mistificirana praznovjerja – održala su se do dana današnjega, i to baš u doba kada mlade pogađaju depresija, anksiozni poremećaji, poremećaji hranjenja i slični više nego ikada prije. Upravo zato u ovom smo broju odlučili napisati nekoliko redaka o toj i srodnim temama.

Ponajprije smatramo da je vrlo važno da svi čitatelji, a osobito mladi, spoznaju da Bog uvijek ima plan za sve nas – uvijek! Koliko god da situacije života stvaraju pritiske i nesnošljivosti koječega, treba uvijek upamtiti da je Bog naš Otac i da svojoj djeci ne će dati kamen ako ga zaištemo kruha. Dapače, Isus u evanđeljima obećava da će nam sve što nam treba biti dano, samo prvo treba tražiti njega i njegovo kraljevstvo. Drugo, mentalne bolesti nisu nikakve crne ili mistične bolesti duha kojih se treba plašiti, ništa više od ostalih tjelesnih bolesti – dapače, psiha je vezana uz naše tijelo i bolesti psihe tjelesne su bolesti. Stoga, mentalno oboljele s osobitom pažnjom treba uvažavati i uključiti ih u društvo kako se sami ne bi osjećali još i gore. Naravno, donosimo vam i nešto informacija o tome kakvo je stanje vezano uz mentalne bolesti u Hrvatskoj, osobito u mladih, te pišemo kako spriječiti stres i negativne utjecaje modernoga života na psihičko zdravlje.

Studenti nisu prepušteni samima sebi

Rano prepoznavanje psiholoških poteškoća, pa i psihičkih problema, od ključne je važnosti za zdravlje ljudi, posebno kada su u pitanju mladi. Prihvatiti činjenicu da s našim psihičkim zdravljem nije sve u redu često je najteže. Zbog toga mladi ponekad razviju još teže simptome jer ne žele prihvatiti istinu i potražiti i prihvatiti pomoć koja im se nudi, a koja im je prijeko potrebna za daljnje življenje normalnoga života bez većih zaprjeka.

Rano prepoznavanje psiholoških poteškoća, pa i psihičkih problema od ključne je važnosti za zdravlje ljudi, posebno kada su u pitanju mladi. Prihvatiti činjenicu da s našim psihičkim zdravljem nije sve u redu često je najteže.

Koliko je psihičko zdravlje važno prepoznato je na hrvatskim sveučilištima. Tako Sveučilište u Zagrebu, među ostalim, u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo »Dr. Andrija Štampar« nudi svim studentima besplatna savjetovanja i podršku. Rano otkrivanje, dijagnostika i terapija mladih s poremećajima ponašanja i problemima mentalnoga zdravlja glavna je zadaća Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti. Kroz Službu teži se očuvanju mentalnoga zdravlja koje posebno može biti ugroženo odlaskom iz obiteljskoga doma, teškom situacijom na fakultetu, problemima s »cimerima«, s dečkom, curom. U današnje vrijeme brojni su okidači koji mogu ugroziti psihičko zdravlje mladih pa su zato službe poput ove prijeko potrebne na svim sveučilištima.

Sveučilište u Splitu također nudi pomoć studentima u Centru za savjetovanje kojemu se mogu obratiti svi oni koji osjećaju potrebu za tim. Također, Sveučilište u Rijeci među svojim sastavnicama ima Sveučilišni savjetovališni centar koji je osnovan s ciljem pružanja različitih oblika podrške i pomoći studentima, a kao i kod drugih sveučilišta, sve su usluge besplatne. Važnost pružanja pomoći studentima prepoznata je, među ostalim, i na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koje ima Psihološko savjetovalište za studente. Njihov moto je: »Traženje pomoći nije znak slabosti. Ono je hrabrost u borbi za vlastitu dobrobit«, a time bismo se i svi mi trebali voditi, posebno kada je riječ o našem zdravlju. 

Mladi i psihičke poteškoće

Prema raznim istraživanjima koja se provode u Hrvatskoj, psihičke probleme ima čak 10 posto djece i mladih. Mnogi od tih poremećaja i bolesti ne liječe se u razdoblju kada bi se trebali liječiti pa dolazi do graničnoga ponašanja. Karakteristike tih poremećaja i bolesti, ako se ne liječe, ostaju trajno obilježje te osobe. Stanje u Hrvatskoj općenito nije loše, no nužno je bolje povezivanje institucija koje se bave odgojem i obrazovanjem djece.

Prema raznim istraživanjima koja se provode u Hrvatskoj, psihičke probleme ima čak 10% djece i mladih. Mnogi od tih poremećaja i bolesti se ne liječe u razdoblju kada bi se trebala liječiti, pa dolazi do graničnog ponašanja. Karakteristike tih poremećaja i bolesti, ako se ne liječe, ostaju trajno obilježje te osobe.

Psihijatri i psiholozi koji se bave mladima tvrde da se otprilike polovica tih poremećaja manifestira do 14. godine, a čak 75 posto do 24. godine. Također, 20 posto mladih do 18. godine pokazuje neki oblik emocionalnoga, razvojnoga poremećaja ili poremećaja u ponašanju. Postoje i određene bolesti koje se učestalo pojavljuju u mladih. Neki od tih poremećaja pojavljuju se specifično u djevojčica i tinejdžerica. To je Anorexia nervosa, poremećaj hranjenja koji karakterizira odricanje od hrane zbog straha od debljanja. Djevojčice obolijevaju češće nego dječaci, i to u omjeru 10-20 : 1. Čak 60 posto djevojčica između šest i 12 godina misli da je predebelo i od te dobi počinju s dijetama. Druga je krajnost Bulimia nervosa koju karakteriziraju epizode prejedanja koje se događaju dok je osoba na dijeti.

Mnoge mlade pogađa depresija. Neki od znakova bolesti su gubitak tjelesne težine, teškoće sa spavanjem, slaba moć koncentracije, stalan umor te neodlučnost. Depresija može potaknuti mlade na uzimanje alkohola i droge. Osim toga, depresija je jedan od glavnih krivaca za samoubojstvo u adolescenata. Prema dostupnim podatcima, nakon starijih ljudi, najviše samoubojstava izvršili su upravo adolescenti. Također, podatci pokazuju da je samoubojstvo četvrti uzrok smrtnosti u dobi od 10 do 14 godina (1-2/100 000), odnosno treći uzrok smrtnosti u adolescenata između 15 i 19 godina (11/100 000) te da se na 300 pokušaja samoubojstva bilježi jedno, te smo o tim podatcima svi dužni voditi računa i pomoći – kako najbolje znamo i umijemo. 

I liječnik i duhovnik

Svi mi prolazimo kroz određene životne teškoće bilo na financijskom, obiteljskom, obrazovnom ili već na nekom drugom planu. Neki od nas smatraju da nikad ne će uspjeti izići iz krize u koju su upali te smatraju da je baš njima najteže. Ne znaju cijeniti ono što imaju te zaboravljaju da postoje ljudi koji ipak ispred sebe imaju najtežu životnu borbu – borbu sa samim sobom.

Svi mi prolazimo kroz određene životne teškoće bilo na to financijskom, obiteljskom, obrazovnom ili već na nekom drugom planu. Neki od nas smatraju kako nikad neće uspjeti izaći iz krize u koju su upali te smatraju kako je baš njima najteže.

Psihološke i psihičke bolesti sve su češća pojava. Postoje razne vrste i razni su im uzroci. Mnogi se nakon ratnih događanja bore s PTSP-om i depresijom, a sve se češće u mladih ljudi pojavljuju i opsesivno-kompulzivni poremećaji. Te bolesti zahtijevaju stručnu pomoć te stalno liječenje kako bi zatečene osobe mogle živjeti donekle normalan život. Često se događa da bolešću pogođene osobe klonu duhom i izgube vjeru u Boga te se udalje od njega. Nailaze na odbacivanje u društvu, što samo potiče daljnji gubitak vjere. Odaju se porocima, pada im samopouzdanje, a najgori slučajevi izvrše samoubojstvo. Ipak, ne smijemo zaboraviti što piše u Psalmu 35, 18: »Gospod je blizu onima koji su skršena srca, i slomljene duše spašava.« Gospodin poznaje sve naše želje i poteškoće bolje od nas samih i kako god teško bilo ne smijemo ga napustiti s čime god se borili. On je za nas dao sve. U borbi je pomoć uvijek dobrodošla te nju valja potražiti kod liječnika, ali i kod duhovnika. U suradnji s Bogom, on može olakšati ovozemaljske probleme te pobijediti ili primiriti »otuđenje od stvarnosti« koje leži u nutrini oboljelih.

Samo oboljeli znaju koje ih teškoće muče, no nikad ne smiju odustati. Svi smo na ovom svijetu s nekim razlogom i uvijek se trebamo sjetiti kako Isus nije odustao ni u najtežim trenutcima svoje muke. Jačanjem duhovne dimenzije i te »slabe točke« koje oboljele udaljavaju od stvarnosti mogu biti stavljene pod kontrolu te ih polako vratiti u normalnu svakodnevicu s manje straha i većom vjerom u sebe znajući kako je Bog na njihovoj strani.

Bolest uma kao bolest tijela

Kada spomenemo riječ »bolest«, neke od asocijacija koje se javljaju vezane uz nju su povišena tjelesna temperatura, kašalj, glavobolja i slični fizički simptomi. Također, prva asocijacija za skupinu ljudi koju češće pogađaju nisu mladi ljudi, nego osobe starije životne dobi. Teško je zamisliti nekoga tko bi trebao biti u punom naponu životne snage, nekoga tko ima cijeli život pred sobom da od nečega boluje. Duševne su bolesti još uvijek tabu-tema. Percepcija oboljelih još uvijek je da su to »ljudi s grješkom« i da su to oblici nekih »tajnovitih« bolesti koji se ne mogu kontrolirati ni izliječiti. Zbog toga su duševno oboljeli često izolirani iz društva, što njihova oboljenja samo hrani.

Teško je zamisliti nekoga tko bi trebao biti u punome naponu životne snage, nekoga tko ima cijeli život pred sobom da od nečega boluje.

Najčešće duševne bolesti u mladih su bulimija, anoreksija, depresivni i anksiozni poremećaji. Bulimija je duševni poremećaj u kojem se oboljeli prejedaju, a zatim povraćaju. Najčešće to čine kako bi izgubili težinu i težili »savršenstvu«. Drugi ekstrem takve vrste poremećaja je anoreksija, bolest u kojoj duševno oboljeli vrlo brzo gube na težini jer uopće ne jedu. Oba poremećaja iznimno su opasna, ali se lakše otkrivaju od depresije i anksioznosti zbog primjetljivijih fizičkih simptoma.

Depresija je duševno oboljenje koje je vrlo »tiho«. Oboljeli su često tužni, gube interes za život, hobije i apetit. Ta je bolest česta – prema statistikama Hrvatskoga psihijatrijskoga društva od nje oboli svaki peti čovjek barem jednom u životu. Anksiozne poremećaje prate česti napadi panike, znojenje, aritmija i otežano disanje. Lijek za ta oboljenja su antidepresivi, kao i razgovorne terapije sa psihijatrom. Za sva ta oboljenja bitno je naglasiti: duševne bolesti treba tretirati kao i sve ostale bolesti. Oboljele pojedince ne smije se izolirati iz društva, nego im treba omogućiti adekvatnu pomoć i suosjećanje.

Trpljenje – put spasenja

Sigurna je i općeprihvaćena tvrdnja da su bolesti, a posebice psihički poremećaji, jedan od najvećih izazova suvremenoga društva. Skrb za psihički oboljele osobe i pomoć koja im se može pružiti zadaća je cijeloga društva, a posebice medicinske struke i Crkve.

Sigurna je i općeprihvaćena tvrdnja da su bolesti, a posebice psihički poremećaji jedan od najvećih izazova suvremenog društva. Skrb za psihički oboljele osobe i pomoć koja im se može pružiti zadaća je cijeloga društva, a posebice medicinske struke te Crkve.

Pastoral bolesnika jedno je od najzahtjevnijih područja djelovanja Katoličke Crkve. U sklopu vlastitoga poslanja i djelovanja Crkva ostvaruje skrb i za psihički oboljele, a pritom prvotno djeluje na duhovnom planu, odnosno na zbližavanju čovjeka s Bogom. U sklopu pastorala bolesnika briga za psihički oboljele posebno je područje djelovanja unutar kojega Crkva pomaže oboljelim osobama na više načina, istodobno poštujući njihove mogućnosti i uvjete u kojima se te osobe nalaze. Pastoral bolesnika svoje nadahnuće pronalazi u Isusovoj i Božjoj ljubavi prema osobama koje trpe. Isus je djelovao za spasenje čovjeka, što vidimo i u evanđeljima koja svjedoče o njegovoj praksi ozdravljanja. On se pokazuje kao tješitelj, kao onaj koji podiže ljude koji su klonuli i duhom i tijelom, kao onaj koji krijepi bolesne i nemoćne. Ali Krist omogućuje čovjeku da i u situaciji bolesti, bilo fizičke, psihičke ili duhovne, ostvari svoj život. Drugim riječima, bolest ne smije biti razlog čovjekova klonuća, straha i razočaranja. Pomoću vjere i zajednice Crkve čovjek i u bolesti može napredovati i ostvariti puninu života.

Trebamo postati svjesni da je trpljenje zbog bolesti zapravo iskušenje. U kršćanskom smislu to iskušenje postaje prilika za dublje upoznavanje Božje riječi te na taj način i dublje upoznavanje vjere. U današnjem svijetu često pokušavamo ostvarivati život bez ikakve patnje. Ali potrebno je osvijestiti si da odnos s Bogom pravi vjernik može i treba ostvarivati i u stanju bolesti i patnje. Upravo u tom stanju on se može na dublji način povezati s Gospodinovim križem i postati istinskim svjedokom kršćanske nade. Bolest i patnja tako prestaju biti stanjima očaja i straha te postaju mjesto ispunjenja pravoga života i nade.

Šest savjeta za zdrav um

Da bi moderan čovjek zadržao mentalno zdravlje i zadovoljavajuću kvalitetu života u ovo vrijeme sjedilačko-digitalnoga načina života koji vrvi depresijom i tjeskobom uzrokovanima stresom, mora poduzeti potrebne mjere.

Da bi moderan čovjek zadržao mentalno zdravlje i zadovoljavajuću kvalitetu života u ovo vrijeme sjedilačko-digitalnog načina života koji vrvi depresijom i tjeskobom uzrokovanima stresom, on mora poduzeti potrebne mjere.

Kao prvo, svaki bi se čovjek svakodnevno trebao prisjećati da je Gospodin taj koji obećava mir, on je taj koji upozorava da se ne brinemo, nego da tražimo kraljevstvo nebesko najprije, a sve će nam ostalo biti nadodano. Nadalje, dr. Stephen Ilardi, stručnjak za liječenje kliničke depresije, u jednom od svojih javnih obraćanja ponudio je nekoliko svjetovnih savjeta koji, prema njegovim saznanjima, vrlo dobro djeluju na očuvanje mentalnoga zdravlja. Prva je mjera rasteretiti se koliko je to moguće. Svatko dosegne »plafon« ili točku kada osjeća da se raspada, da je rastrojen i da ne funkcionira kako bi trebalo. U skladu s tim, osoba u toj situaciji mora »odrezati« onoliko obveza koliko je potrebno da bi povratila funkcionalnost i smanjila postojeći stres. Drugi savjet je uvođenje intenzivne fizičke aktivnosti barem tri puta tjedno. Sat vremena tjelovježbe koja podiže puls iznad 180 otkucaja u minuti luči dovoljno »hormona sreće« da pozitivno utječe na naše raspoloženje. Treća važna stvar je druženje s ljudima. Razgovor s ljudima vezan uz probleme, traženje pomoći, smijeh i društvena zabava esencija su zdravlja. Istraživanja pokazuju da ljudi koji provode više vremena s bliskim osobama žive dulje i zdravije. Četvrta mjera je zdrav san. Spavanje 7-8 sati dnevno za osobu sa stresnim dnevnim aktivnostima od velike je važnosti jer osigurava dovoljno energije za funkcioniranje obrambenih mehanizama. Posljednji prijedlog odnosi se na unos omega-3 masnih kiselina jer je dokazano da konzumacija ribe dva puta na tjedan doista pomaže u očuvanju dobroga raspoloženja.