NAKNADA ŠTETE U MIROVINSKOM (II) Kada je moguć otpis plaćanja doprinosa?

Snimio: B. Čović

U ovom nastavku pokušat ćemo uputiti obveznike plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje koji su se našli u položaju dužnika Hrvatskomu zavodu za mirovinsko osiguranje (skraćeno: HZMO), za što često nisu subjektivno krivi. 

»Pravilnik o imovinskopravnim tražbinama«

Poseban »Pravilnik o imovinskopravnim tražbinama« koji nikada nije objavljivan u »Narodnim novinama« donijelo je Upravno vijeće HZMO-a 11. prosinca 2002. Naknadno je mijenjan i dopunjavan tri puta, a ostao je neke vrste »poslovne tajne« građanima koji padnu u položaj dužnika mirovinskomu osiguranju, posebice kad se radi o naplati dužnih doprinosa. Budući da se Pravilnik ne objavljuje osiguraničkoj i umirovljeničkoj javnosti, ta javnost ne zna ni za mogućnost traženja otpisa dužnih doprinosa. Tako su u provedbi mnogi dužnici zakinuti u mogućnosti traženja otpisa pa se na njima šikanozno primjenjuje načelo da »nepoznavanje propisa nikoga ne ispričava« (»Ignorantia iuris nocet« – načelo preuzeto u naš pravni sustav iz rimskoga prava).

Vezano uz to, treba podsjetiti da je u prvoj fazi tzv. pretvorbe, a zapravo privatizacijske pljačke u korist stvaranja hrvatske kapitalističke klase bez pokrića vlastite sposobnosti, u nekoliko navrata i varijanti davana mogućnost oprosta doprinosa za mirovinsko osiguranje. Novi vlasnici poduzeća iskoristili su takve mogućnosti »oprosta« dugovanja doprinosa za radnike zaposlene u njihovim poduzećima. Štetu su trpjeli mirovinski fondovi ostajući bez prihoda iz oproštenih doprinosa, a posljedično su krajnji oštećenici bili svi radnici kao njihovi zaposlenici, odnosno budući, ali i već zatečeni umirovljenici. Tako je stvarana kriza financiranja mirovinskoga, pa je stoga rizik isplata preuzeo državni proračun. Nastala je igra izbjegavanja i prebacivanja odgovornosti za nedostatak sredstava za isplatu mirovina.

»Pravilnik o imovinskopravnim tražbinama« nikada nije objavljen u Narodnim novinama pa obveznici plaćanja doprinosa uopće nisu znali da su mogli tražiti otpis svojih dugovanja.

Država se počela »osvješćivati« pa se u drugoj fazi počelo igrati »pravne države« s nemilosrdnim traženjem obveze naplate potraživanja poreza i doprinosa. U toj igri najgore su prošli kao osiguranici ondašnji individualni poljoprivrednici, obrtnici i drugi samostalni obveznici plaćanja doprinosa. Hrvatska seljačka stranaka (HSS), kao tobožnji zaštitnik interesa seljaka (poljoprivrede), nije uopće registrirala probleme seljaka, a isto vrijedi i za Obrtničku komoru kada se radi o obrtnicima. Njima se slobodno može priključiti i Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) jer su sve te grupacije osiguranika dužnika u konačnici umirovljenička grupacija. Toliko o indolentnosti struktura koje se navodno skrbe za interese svojih osiguranika i vratimo se spomenutomu Pravilniku koji daje mogućnost otpisa dugovanja doprinosa.

Zahtjev i postupak za otpis doprinosa

Pravilnik propisuje uvjete za otpis tražbina, postupak za otpis tražbina i tijela koja su mjerodavna za rješavanje i donošenje odluka o otpisu. Tako u članku 26. (mijenjan i dopunjavan 8. 11. 2006.) posebno propisuje uvjete i način otpisa dužnih doprinosa. U skladu s tim izmjenama tražbine s osnove dužnih doprinosa mogu se u cijelosti ili djelomično otpisati kao nenaplative, i to u sljedećim slučajevima:

  1. ako se dug ne može naplatiti ni u postupku ovrhe, svim sredstvima i na svim predmetima predviđenim Ovršnim zakonom;
  2. ako je nastupila zastara prava na naplatu tražbine;
  3. ako je nad dužnikom pravomoćno okončan postupak likvidacije ili stečajni postupak;
  4. ako je dužnik, obveznik koji sam uplaćuje doprinose prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, umro a nije ostavio pokretnine ili nekretnine iz kojih se dug može naplatiti;
  5. ako bi naplata tražbine prema dužniku koji sam uplaćuje doprinose ugrozila osnovne životne potrebe dužnika i članova njegova kućanstva, prema odredbama Općeg poreznog zakona.

To je najvažnije! Dalje u vezi s tom odredbom Pravilnik propisuje da je podnositelj zahtjeva za otpis tražbine obvezan svojemu zahtjevu priložiti i izjavu o članovima zajedničkoga kućanstva i prihodima koje on i članovi kućanstva ostvaruju na temelju rada, prihodima od imovine ili iz drugih izvora. Također treba priložiti potvrdu nadležne porezne uprave o imovnom stanju. Osim toga treba priložiti i ispravu nadležnoga tijela o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija, koje je dužnik naveo u zahtjevu za otpis, kao okolnosti zbog kojih bi naplata tražbine (doprinosa) ugrozila njegove osnovne životne potrebe i članove njegova kućanstva (npr. potvrdu nadležne službe za zapošljavanje, odluku nadležne ustanove socijalne skrbi i drugo).

Pismeno rješenje

Traženje tih izjava i potvrda u točki 5. koje se često i preklapaju, što je tipično za naše »hrvatsko« kompliciranje, ne treba zbuniti tražitelja otpisa dugovanja doprinosa. Zato dužnik koji smatra da ispunjava jedan od uvjeta za otpis dugovanja doprinosa, posebice uvjet iz točke 5., treba samo podnijeti pismeni zahtjev za otpis dugovanja i priložiti ono što ima te dati svoje obrazloženje za opravdanost zahtjeva. Radi izbjegavanja opasnosti da bude odbijen odmah na šalteru zahtjev treba poslati preporučeno poštom. U slučaju manjka neke izjave ili potvrde ovlašteni službenik u mirovinskom dužan je prema zakonu pismeno zatražiti dopunu dokumentacije.

Zahtjev za otpis dugovanja treba nasloviti: HZMO – Središnja služba – Odjel za kontrolu i naplatu doprinosa, koji je dužan dostaviti kompletiran i obrađen zahtjev odjelu mjerodavnom za vođenje imovinskopravnih poslova na daljnju obradu radi donošenja rješenja o otpisu. Bitno je također da se u zahtjevu za otpis pozove na odredbe navedenoga Pravilnika o imovinskopravnim tražbinama, a posebice na odredbe članka 26. Ako se tako kako smo skraćeno opisali pokrene formalni pismeni postupak, mirovinsko je dužno donijeti formalno pismeno rješenje, na koje se može uložiti i žalba, a pokrenuti i upravni spor.

IZVORGlas Koncila br. 17/2018.
Prethodni članakNAKON ŠTO JE U 32. GODINI IZGUBIO VID Radostan život unatoč teškoćama
Sljedeći članakIZMEĐU NARCISOIDNOSTI I OSJEĆAJA BEZVRIJEDNOSTI Čovjek je dar sebi