U Njemačkoj će se ove godine održati pokrajinski izbori koji su važniji od mnogih nacionalnih izbora. U saveznoj pokrajini Saskoj – Anhaltu održat će se 6. rujna izbori za novi saziv pokrajinskoga parlamenta. Prema trenutačnim istraživanjima javnoga mnijenja, nacionalno-konzervativna Alternativa za Njemačku (AfD) ima potporu nešto više od 40 posto birača u Saskoj – Anhaltu. Time se AfD približava osvajanju natpolovične većine mandata i samostalnom formiranju vlasti u jednoj od njemačkih saveznih pokrajina. Nije isključeno i da AfD osvoji nešto manje od natpolovične većine mandata, što će stvoriti ozbiljan koalicijski izazov za njemačke glavnostrujaške stranke koje isključuju koaliciju s AfD-om. Ako žele spriječiti dolazak AfD-a na vlast u Saskoj – Anhaltu, bit će potrebno stvoriti ideološki raznorodnu koalicijsku vlast koja bi uključivala demokršćane, novosocijalističku ljevicu, socijaldemokrate i protržišne liberale. No možda ni to ne će biti dovoljno za većinu u pokrajinskom parlamentu.
»Borbena demokracija«
Potencijalni ishod pokrajinskih izbora u Saskoj – Anhaltu mogla bi biti i koalicija AfD-a i demokršćanskoga CDU-a, što bi bila »revolucionarna« promjena u poslijeratnoj njemačkoj politici. CDU je jedan od političkih stupova poslijeratnoga demokratskoga poretka u Njemačkoj u koji je ugrađen i koncept »borbene demokracije«. To je koncept koji podrazumijeva zaštitu njemačkoga liberalno-demokratskoga ustavnoga poretka od političkih snaga koji žele potkopati odnosno ukinuti taj poredak. Koncept »borbene demokracije« proizišao je iz njemačkoga iskustva sa slomom demokratskoga poretka u međuratnoj Weimarskoj Republici. U sklopu koncepta »borbene demokracije« u Njemačkoj se mogu zabraniti udruženja koja djeluju protiv ustavnoga poretka, a njemački Ustavni sud može raspustiti političke stranke koje nastoje ukinuti ustavni poredak.
U Njemačkoj su javni službenici dužni podupirati liberalno-demokratski ustavni poredak u svako vrijeme, a pri stupanju u službu polažu prisegu da će braniti ustavni poredak. Oni koji ne mogu dokazati da će podupirati demokratski poredak mogu biti isključeni iz javne službe. Savezni ured za zaštitu Ustava (BfV) zadužen je za prikupljanje podataka o organizacijama koje ugrožavaju njemački liberalno-demokratski ustavni poredak. BfV odlučuje koje su organizacije i grupe prijetnja njemačkomu ustavnomu poretku u obliku desnoga, lijevoga ili islamističkoga ekstremizma. Sud u Kölnu je 2022. potvrdio BfV-ovu kategorizaciju AfD-a kao potencijalne desnoekstremističke organizacije. BfV je 2023. kategorizirao omladinsku organizaciju AfD-a kao potvrđenu ekstremističku organizaciju, nakon čega se 2025. i raspustila. BfV je 2025. klasificirao AfD kao »potvrđeni desnoekstremistički pothvat«, no odluka je suspendirana nakon sudske zabrane.
Negativno raspoloženje građana
Kao vodeća glavnostrujaška stranka u Njemačkoj CDU je dio »protupožarnoga zida« koji isključuje AfD iz vlasti. No trenutačna njemačka vlada predvođena CDU-om i kancelarom Friedrichom Merzom suočava se s izrazito negativnim raspoloženjem njemačkih građana. Prema anketi »Infratest dimapa« s početka srpnja 86 posto ispitanika nezadovoljno je ili vrlo nezadovoljno učinkom stranaka vladajuće koalicije CDU-CSU-a i SPD-a. Samo 36 posto glasača demokršćanske Unije CDU-CSU zadovoljno je vladajućom koalicijom. Kancelaru i vođi CDU-a Merzu pozitivnu ocjenu daje samo 13 posto ispitanika, što je negativni rekord.
Na nedavnoj konferenciji za novinare Merz je bio pritisnut pitanjima o pokrajinskim izborima u Saskoj – Anhaltu, ali i u Mecklenburgu – Zapadnom Pomorju. U toj pokrajini izbori se održavaju 20. rujna i prema trenutačnim anketama AfD uživa potporu nešto manje od 40 posto birača. Merz je rekao kako je uvjeren da će spriječiti AfD u osvajanju većine u parlamentima dviju spomenutih pokrajina, ali i u Berlinu gdje se pokrajinski izbori također održavaju 20. rujna.
Narodna volja odnosno većinska volja birača ne može biti neograničena. Katoličko i demokršćansko razumijevanje demokracije uključuje i ideju ograničavanja suverenosti naroda u odlučivanju. To znači podređivanje političkoga odlučivanja kršćanskim načelima i vrijednostima koje trebaju zauzdati razorne i totalitarne potencijale većinske volje. Jan-Werner Müller povezuje ideju ograničavanja narodne volje s utjecajnim katoličkim filozofom Jacquesom Maritanom koji je smatrao da suvereni narod treba biti ograničen poštovanjem ljudskih prava i općim dobrom, što je izabranim političarima kao »narodnim namjesnicima« omogućavalo da vladaju i protiv pojedinih želja naroda.
Zaštita demokratskoga poretka
Glavnostrujaške političke elite u suvremenoj Njemačkoj nisu »narodni namjesnici«, ali smatraju da se tako mogu ponašati. Žele vladati neovisno o potpori njemačkih birača AfD-u proglašavajući njihovu političku volju prijetnjom za demokraciju. Oni štite njemački liberalno-demokratski poredak isključujući iz vlasti političku opciju koja ima potporu znatnoga dijela njemačkih birača. Smatraju da tako štite demokraciju od njezina neprijatelja, ali ustvari potkopavaju i razaraju temeljna načela demokracije.
Njemačka »borbena demokracija« bila je stvorena kako bi zaštitila demokratski ustavni poredak od totalitarnih političkih opcija. Njemački je Ustavni sud 1952. zabranio neonacističku Socijalističku stranku carstva (SRP), a 1956. Komunističku partiju Njemačke (KPD). Današnje isključivanje AfD-a iz vlasti ne štiti toliko demokraciju koliko vladavinu glavnostrujaških političkih elita.
