Društvene mreže među posljednjim su aspektima problematične »pornofikacije« i hiperseksualizacije mladih na koje su upozorili suradnici projekta »Obitelj i mediji«. One su u produbljivanju toga problema, napominju, svojevrsni trojanski konj.
Facebook, Youtube i brojne druge platforme pokrenute su na način da zaradu ostvaruju od fizičkoga izgleda korisnika, osobito od ženskoga tijela, podsjećaju iz »Obitelji i medija« citirajući kolumnisticu magazina »Atlantic« Sophie Gilbert. No takvo novo »kulturno gibanje« nije ostavilo neranjivima dječake i mladiće.
Američki su mediji opsežno pisali o tome kako brojne platforme, poput Instagrama, dječacima malo nakon što se u platformu prijave počnu emitirati seksualne sadržaje ili sadržaje koji upućuju prema seksualnomu.
Španjolski psiholog Alejandro Villena napominje da više nije dovoljno »prepoznavati problem«, otkriti njegovu sveprisutnost, nego početi i »uvježbavati« algoritme na mrežama. »Koristeći se svojom osobnom slobodom mogu se ciljano odmicati od konzumacije takve vrste sadržaja, prestati ga tražiti i uvježbati svoje algoritme (misli se na algoritme mreža kojima se netko koristi, op. a.) na način da nas oni prestanu preusmjeravati prema seksualnim sadržajima te da nam počnu nuditi druge stvari, od kojih ćemo imati više koristi«, pojašnjava Villena.
Iz »Obitelji i medija« napominju da takav proces društvene preobrazbe nije moguć bez uključivanja aktera i faktora koji oblikuju kulturnu scenu. Oni prije svega misle na pisce, autore scenarija popularnih filmova i serija, fotografe i, jasno, sve one koji se bave osmišljavanjem »modernih« reklamnih kampanja koje prečesto naglašavaju golotinju. Svi oni, upozoravaju iz »Obitelji i medija«, imaju kulturnu odgovornost da u sferama u kojima djeluju ne pripuštaju pornografiju da bi njome u svojim poslovima ostvarili zaradu.
»Kako se pornofikacija kulture produbljuje, postaje jasnija potreba razmatranja načina kako je seksualnost predstavljena u društvu. Želimo li kulturu temeljenu na potrošnji i iskorištavanju žena kao seksualnih objekata ili kulturu koja je utemeljena na čuvanju spolnosti, koje bi uključilo empatiju, uzajamnost i poštovanje prema drugima?« postavili su iz »Obitelji i medija« pitanje na zaključku opsežnoga osvrta, koji je izvorno priredila »Aceprensa«.
