Premda zagovornici umjetne inteligencije, kao i prijašnji zagovornici interneta, obećavaju da će s novom tehnologijom doći i osjetan napredak u znanju, poslovanju i međuljudskim odnosima, postaju sve očitije i negativne posljedice. Na oprez s umjetnom inteligencijom i zauzimanje oprezne pozicije u odnosu na tehnološki razvoj upozorili su i iz »Obitelji i medija«.
»Nicholas Negroponte, jedan od pionira digitalne kulture, tvrdio je da će tehnologija smanjiti zaprjeke između ljudi i pomoći u stvaranju društva koje je bolje povezano i demokratičnije. Njegova optimistična perspektiva bila je odraz uvjerenja da će digitalni tehnološki alati služiti kao alati emancipacije i univerzalnoga napretka«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija« i dodaju: »No u isto je vrijeme niz učenjaka nudio kritičke poglede o mogućim štetnim posljedicama takvih promjena, ističući potencijalne rizike za mentalno zdravlje, društvenu koheziju i održivost.«
Iz »Obitelji i medija« spominju i američku profesoricu Shoshanu Zuboff, autoricu knjige »Doba nadzorničkoga kapitalizma«, koja nudi duboku kritiku tehnoloških divova, društvenih mreža i digitalizacije. O knjizi je pisao i Glas Koncila. Profesorica Zuboff upozorava da je na djelu pokušaj uspostave novoga totalitarizma, oslonjenoga na digitalne tehnologije i ekonomski model u kojem različite platforme prikupljaju velike količine osobnih podataka te ih prodaju tzv. trećim stranama. »Takav sustav ide puno dalje od pasivnoga prikupljanja informacija. Napredni algoritmi analiziraju bihevioralne podatke, predviđaju buduće odabire i pokušavaju utjecati na odluke pojedinaca – često tako da korisnici to uopće ne shvaćaju«, pojašnjavaju iz »Obitelji i medija«.
Drugim riječima, društvene mreže, a odnedavno i umjetna inteligencija, »uparene« su na način da se maksimizira zarada trećih strana – tvrtki koje preko sveprisutnih oglasa nude različite proizvode i usluge, a često i umjetno stvaraju potrebu za njima. Vrijeme koje neki pojedinac provodi na mrežama, njegovo ponašanje (lajkovi, dijeljenja sadržaja, izbor određenoga sadržaja, kupnje) postaju u novom ekonomskom modelu »resurs«. Moralno je prijeporno, a to napominje i profesorica Zuboff, da baš nitko korisnike novih tehnologija nije pitao žele li oni zaista da njihovo vrijeme, ukusi, preferencije, izbori, stajališta… – postanu »sirovina« iz koje netko iz sjene ostvaruje enormne zarade.
U 2025. godini tehnološki divovi
