OTKRIĆE NAKON POTRESA Upitna vrijednost klimatizacijskih uređaja

Foto: Shutterstock

Poznato je da klimatizacijski sustavi ili klima-uređaji stvaraju ugodnu atmosferu u rashlađenim prostorijama, a ljetne sparine čine podnošljivima. No često se čuju tvrdnje i o povoljnim zdravstvenim učincima klima-uređaja. Dvadesetak se godina objavljuju znanstvene studije kojima se pokazuje da bi uporaba klima-uređaja mogla smanjiti smrtnost ili rizik od zdravstvenih posljedica zbog boravka u (pre)zagrijanim prostorima.

Medicinski argumenti kojima se klima-uređaji proglašavaju spasonosnom tehnologijom svakako su dobrodošli za industriju bijele tehnike. Između 1993. i 2009. godine broj američkih kuća s ugrađenim klimatizacijskim sustavom porastao je sa 64 na 100 milijuna. Samo godinu dana kasnije u Kini je prodano 50 milijuna klima-uređaja, a ove će godine ta brojka narasti na više od 100 milijuna. 

Nesreća iskorištena za znanstveni eksperiment

Međutim, loše vijesti o terapijskoj vrijednosti klima-uređaja dolaze iz Japana. Masahiro Hashizume, profesor sa sveučilišta u Nagasakiju, nedavno je objavio rezultate o povezanosti uporabe klima-uređaja i smrtnosti tijekom ljetnih vrućina (Environ. Health Perspect. 2017, 125, 077005). Njegov je zaključak jasan i znanstveno utemeljen: klima-uređaji ne smanjuju smrtnost uzrokovanu visokim temperaturama; štoviše, uočen je pad smrtnosti (i do 10 posto) zbog smanjene uporabe klima-uređaja.

»Otkriće da vrućinama uvjetovan mortalitet nije porastao, ali i nestašica električne energije, potiče nas da preispitamo vrijednost klimatizacije prostorija i da razmislimo o strategijama prilagodba koje utječu na rizike povezane s visokim temperaturama.«

Njegovi suradnici iz Tsukube i Londona istraživali su taj odnos nakon velikoga potresa i cunamija koji je pogodio Japan u proljeće 2011. godine. Oštećenje nuklearne elektrane u Fukushimi i nekoliko drugih termoelektrana uzrokovalo je ozbiljnu nestašicu električne energije, posebice u području Tokija. Stoga je japanska vlada naredila mnogim japanskim prefekturama da se potrošnja električne energije tijekom ljetnih mjeseci smanji za 15 posto. Službenim su preporukama stanovnici savjetovani da klima-uređaje postave na 28 stupnjeva, da ih češće isključuju te da ih zamijene običnim ventilatorima. 

Japan je »ovisan« o klima-uređajima

U Japanu više od 90 posto domaćinstava posjeduje klima-uređaje, a tijekom ljetnih mjeseci više od 53 posto potrošene električne energije odnosi se upravo na rad klima-uređaja. Stoga su vrijeme nakon elementarne nepogode, nova energetska strategija japanske vlade i ponašanje potrošača bili prikladan »prirodni eksperimentalni scenarij« za provedbu istraživanja. Dvije trećine stanovništva slijedilo je vladine upute i promijenilo navike. Potrošnja električne energije zbog rada klima-uređaja pala je za 18 posto, mnogi su stanovnici uveli ventilatore, a samo je 4 posto ljudi nabavilo nove energetski učinkovite klima-uređaje. No ono najvažnije, smrtnost zbog ljetnih vrućina nije porasla.

Znanstvenici su usporedili stope smrtnosti u godinama nakon nesreće (2011. i 2012.) s objavljenim podatcima iz razdoblja 2008. – 2010. Umjesto »očekivanoga« porasta, uočili su pad smrtnosti (5 do 9 posto) u 13 prefektura (od ukupno 15 uključenih u studiju). David Hondula, profesor iz Centra za istraživanje gradskih klima iz Arizone, tumači te rezultate: »Otkriće da vrućinama uvjetovan mortalitet nije porastao, ali i nestašica električne energije, potiče nas da preispitamo vrijednost klimatizacije prostorija i da razmislimo o strategijama prilagodba koje utječu na rizike povezane s visokim temperaturama.« 

Promjena stilova života

Profesor Hashizume zaključuje: »Naši rezultati pokazuju da je promjena ponašanja, a ne tehnološke mjere, primarna metoda za redukciju potrošnje električne energije u kućanstvima.« Tim su eksperimentom, dakle, Japanci uštedjeli električnu energiju i spasili priličan broj ljudskih života. To je svakako važan podatak za sve ostale zemlje, uključujući Hrvatsku, u kojima je život postao »nezamisliv« bez klima-uređaja. Znanstvena je procjena da se zbog klima-uređaja širom svijeta svake godine potroši tisuću milijarda kilovatsati električne energije (EHP 2013, 121, A18). Također se procjenjuje da će ta potrošnja do 2050. godine porasti desetak puta (!), među ostalim i zbog klimatskih poremećaja.

Osim nepotrebnoga gubitka električne energije, masovnom i pretjeranom uporabom klima-uređaja ljudi gube i sposobnost adaptacije na ljetne vrućine. Stan Cox, poznati stručnjak iz Zemaljskoga instituta u Kanzasu, upozorava: »Zbog klimatizacije prostorija manje smo izloženi prirodnoj toplini, stoga se naše tijelo ne uspijeva psihološki aklimatizirati u uvjetima ljetnih vrućina. Pritom razvijamo mentalnu ovisnost o hlađenju.« U svakom slučaju, oni koji misle da klima-uređaji spašavaju živote koriste se tvrdnjama bez znanstvenoga pokrića.

IZVORGlas Koncila br. 50/2017.
Prethodni članakADVENTSKI RAZGOVOR S ZLATKOM DALIĆEM »Bog je svakodnevno prisutan u mojoj obitelji i životu«
Sljedeći članakVRELO NADAHNUĆA U ANTIFONAMA Dijalog Crkve i Krista koji dolazi