Dogmu o Bezgrješnom začeću 8. prosinca 1854. proglasio je papa Pio IX. u apostolskoj konstituciji »Ineffabilis Deus«. Nešto više od tri godine kasnije, 11. veljače 1858., dok je s drugom djecom išla skupljati drva za ogrjev u blizini rijeke Gave, kod špilje Massabielle Bernardici Soubirous ukazala se Djevica Marija. Taj prvi susret nije ostao jedini, nego je označio početak niza događaja koji će snažno obilježiti život djevojčice i povijest francuskoga mjesta Lurda.
Nakon prvoga ukazanja Bernardica se s velikom vjernošću vraćala u špilju Massabielle, gdje joj se Gospa tijekom sljedećih mjeseci ukazala još sedamnaest puta. U tim susretima Marija ju je blago, ali odlučno pozivala na molitvu, pokoru i obraćenje srca, podsjećajući da se kroz jednostavnost i vjeru mogu dogoditi velike promjene. U jednom joj je ukazanju rekla da kopa po zemlji, iz koje je ubrzo potekao izvor vode. Danas je izvor znak Božje milosti i nade za sve koji trpe. Gospa je također zatražila da se na tom mjestu izgradi kapelica, čime je špilja Massabielle postala mjesto molitve i susreta s Bogom. Vijest o ukazanjima brzo se proširila među mještanima pa su se kod špilje počeli okupljati znatiželjnici i vjernici. Iako je Bernardica bila skromna i krhka djevojčica, njezina je postojanost u svjedočenju dotaknula srca mnogih, a Lurd se postupno pretvorio u svetište koje i danas okuplja vjernike iz cijeloga svijeta u potrazi za utjehom, ozdravljenjem i mirom. Ukazanja je s vremenom službeno priznala Crkva, a poruke Gospe Lurdske ostale su trajni podsjetnik na snagu vjere i važnost duhovne obnove u svakodnevnom životu.
Na kraju svojih ukazanja Gospa je Bernardici ostavila jednostavnu, ali snažnu poruku: »Molite za obraćenje grješnika i činite pokoru.« Gospa Lurdska šalje poziv na promjenu srca, povratak Bogu i povjerenje u njegovu milost. Preko skromne djevojčice Bernardice Soubirous Bog je podsjetio svijet da se najveća čuda rađaju iz vjere, poniznosti i molitve. Lurd je tako postao ne samo mjesto tjelesnih ozdravljenja, nego i prostor duhovne obnove, nade i susreta čovjeka s Božjom ljubavlju. Ukazanja Gospe Lurdske i danas ostaju snažna poruka da istinska promjena započinje u srcu.
Ljubav kroz male stvari
»Poručila bih mladima da se ne boje. Bolesnima ne treba ništa veliko – najviše im znači prisutnost, lijepa riječ i iskren osmijeh. Ne moraš znati što reći ni kako ‘popraviti’ situaciju; dovoljno je pokazati da ti je stalo i da si tu.« Poručila je to Marija Novak, studentica treće godine sestrinstva na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, mladima koji dolaze u susret s bolesnima. Odmalena su ju učili pomaganju potrebitima, a na medicinsku školu potaknula ju je bolest u obitelji i želja da ona bude osoba koja će pomagati bolesnima. Uzor vidi u Isusu i njegovoj ljubavi prema bližnjima te ustrajnosti da pomaže svima. Svoj poziv doživljava kao način kojim nasljeduje Isusa i živi svoju vjeru.Ljubav kao trajni poziv
Sveti Valentin mučenik je iz ranoga kršćanstva, čije je svjedočanstvo bilo daleko od slike ljubavi na koju smo navikli. Njegov život i smrt podsjećaju da je ljubav, u svojem izvornom smislu, hrabrost koja pokazuje kako ostati vjeran dobru, istini i čovjeku čak i kada to nosi cijenu. Ona je temelj odnosa prema Bogu, bližnjima i zajednici. Sveto pismo ističe jednostavno i snažno: »Bog je ljubav, i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje« (1 Iv 4, 16). Ljubav se tako pokazuje kao prostor u kojem se čovjek uči odgovornosti, poštovanju i darivanju.
Papa Benedikt XVI. naglašavao je da istinska ljubav uvijek uključuje odgovornost i poštovanje: »Ljubav nije prolazni osjećaj, nego sposobnost da se daruješ drugomu.« U enciklici »Fratelli tutti« papa Franjo govori o ljubavi koja ima društvenu snagu. Ona, prema njegovim riječima, ne ostaje zatvorena u osjećajima, nego se pretače u solidarnost i brigu za druge. »Ljubav nas oslobađa uske logike vlastite koristi i otvara prema općemu dobru«, ističe papa Franjo, upozoravajući da bez takve ljubavi društvo postaje hladno i podijeljeno. Na ljubav se osvrnuo i papa Lav XIV. te je u svojoj homiliji na grobu sv. Pavla okupljene vjernike pozvao da slijede Pavlov primjer te se »natječu u iskazivanju ljubavi«, koja ne traži vlastiti probitak, nego se daje drugima do kraja poput Pavla koji je, naglasio je, život završio mučeništvom.
U tom svjetlu Valentinovo može biti više od jednoga dana u godini. Spomen svetoga Valentina podsjeća da je ljubav trajni poziv da u svijetu nesigurnosti, brzine i površnosti ostanemo ljudi koji biraju dobrotu, blizinu i odgovornost. Takva ljubav ne traži pozornost, ali mijenja svijet.
Dan bolesnih
Bolest nije samo medicinsko stanje, nego duboko ljudsko iskustvo koje traži blizinu, razumijevanje i nadu. Ove godine 11. veljače 34. put slavimo Svjetski dan bolesnika. Iako se mladost često povezuje sa snagom i zdravljem, mnogi mladi nose nevidljive križeve, odnosno vlastite bolesti, psihičke teškoće ili izazov brige za bolesne članove obitelji. Papa Franjo u poruci za Svjetski dan bolesnika 2017. ističe da je vrijeme posvećeno bolesnima dragocjeno jer omogućuje prostor istinske blizine, pažnje i zajedništva. Upravo u takvim susretima mladi mogu postati svjedoci suosjećanja. Jedna poruka, posjet ili molitva mogu biti znak da nitko nije zaboravljen. Dan bolesnika poziv je svima, a posebno mladima, da se ne boje blizine patnje, nego da u njoj prepoznaju prostor rasta u ljubavi, solidarnosti i vjeri.
Priredili: E. Raguž, L. Galić, F. Naglić, N. Obadić
