Kada se u društvu više nema što sekularizirati, logično je da proces krene u suprotnom smjeru i ljudi otkriju kršćansku vjeru u snažnim preostalim zajednicama, misao je engleskoga teologa i sociologa Stephena Bullivanta, koji je više svojih stručnih knjiga i javnih predavanja posvetio sekularizaciji i tihoj obnovi Crkve na Zapadu. Upravo u najviše sekulariziranim zemljama poput Francuske, Velike Britanije i Švedske u proteklih je pet godina zabilježen znatan porast krštenja odraslih u vazmenoj noći, što je iznenadilo i biskupe i znanstvenike i novinare. I dok se broj djece koja pristupaju sakramentima i broj praktičnih katolika i dalje smanjuje, nov duhovni proboj osvježio je Katoličku Crkvu; pripadnici »generacije Z« sve češće žele postati kršćanima vlastitim izborom. Uzroci toga trenda traže se u Covidu te potrazi za smislom i identitetom, preko utjecaja evangelizacije na društvenim mrežama pa sve do nadnaravnoga izvora obraćenja: Duha Svetoga koji puše gdje hoće obnavljajući Crkvu i lice zemlje.
Poplava »nereligioznih« i »nova zora« sv. pape Ivana XXIII. i budućega pape Ratzingera
Više od polovice građana Velike Britanije danas kaže da su »nereligiozni« odnosno ne pripadaju ni jednoj vjerskoj zajednici, a u Sjedinjenim Američkim Državama takvih je oko trećina. Protestantske zajednice doživjele su veći egzodus od katoličkih. To međutim ne znači da su ljudi prestali vjerovati u nevidljivo i neopipljivo, ili da su prestali tražiti Boga. Poplava ezoterije i mješovite »new age« duhovnosti omogućila je ljudima da s pladnja raznih vjerovanja i praksa biraju što im se svidi, a da pritom nema etike i discipline koja bi ih obvezala. Da to ne može trajno zadovoljiti najdublje čežnje čovjekova bića, niti utemeljiti i održati društvenu zajednicu, jedno je od mogućih objašnjenja neočekivanoga povratka sve većega broja mlade generacije Crkvi.
U tom smislu kao da se obistinjuju riječi sv. pape Ivana XXIII. »o novoj zori koja rudi«, kao i riječi kardinala Jospeha Ratzingera, budućega pape Benedikta XVI., još 1969. godine da će »Crkva biti mala i morati početi nanovo, više ili manje ispočetka«, a na nju će se gledati »više kao na dobrovoljno društvo«, bit će »malo stado vjernika«, a »Crkva će nanovo pronaći svoju bit i puno uvjerenje u ono što je uvijek bilo u njezinu središtu: vjera u Trojedinoga Boga, u Isusa Krista«. »Ljudi u potpuno planiranom svijetu naći će se neopisivo usamljeni. Ako su u potpunosti izgubili iz vida Boga, osjećat će cijeli užas svojega siromaštva. Tada će otkriti malo stado vjernika kao nešto posve novo. Otkrit će ga kao nadu koja im je namijenjena, odgovor koji su uvijek u tajnosti tražili«, prorokovao je budući papa Benedikt XVI.
Globalni trend koji se očituje u mnogim zemljama
Većina katekumena diljem svijeta na početku korizme sudjelovala je u obredu vlastitu prvoj korizmenoj nedjelji – upisu imena ovogodišnjih katekumena, kada su izrekli osobnu želju za krštenje te su pripušteni bližoj pripravi za sakramente koje će primiti u noći vazmenoga bdjenja.
Francuska, Sjeverna Irska, Velika Britanija, Švedska, SAD, Belgija, Nizozemska, Hong Kong, Njemačka, Australija… sve su to zemlje čija je službena statistika zabilježila znatan porast krštenja odraslih osoba u posljednjih pet do deset godina. Pariški nadbiskup Laurent Ulrich krajem veljače u katedrali Notre-Dame u Parizu susreo se s više od 750 katekumena, uglavnom mladih iz glavnoga grada Francuske, na obredu izbora ili upisa imena katekumena među izabranike za sakramente kršćanske inicijacije koje će primiti ovoga Uskrsa. Posrijedi je masovni fenomen koji je u Francuskoj započeo prije desetak godina.
Na slavlju vazmenoga bdjenja diljem Francuske ove se godine priprema za krštenje 17 tisuća kandidata. Tijekom posljednjih godina bilježen je porast. Od prošlogodišnjih krštenika 61 posto njih dolazi iz obitelji koje imaju vezu s kršćanstvom, a bilo je i oko 5 posto muslimana. Sve to ne bi bilo toliko zanimljivo da se ne događa u zemlji u kojoj je još prije dvadeset godina čak i jedno krštenje u uskrsnoj noći bilo neuobičajeno. I u Njemačkoj su brojke u porastu, no mnogo skromnije nego u Francuskoj. U Nizozemskoj je, prema podatcima Nizozemske biskupske konferencije, broj ljudi koji su se 2024. pridružili Katoličkoj Crkvi porastao za 40 posto od prethodne godine. Taj je podatak kontrast snažnomu sekularizmu i malenomu broju crkvenih vjenčanja i sakramenata koje primaju djeca, koji se i dalje smanjuje. Broj odraslih krštenika u Australiji u godinu je dana porastao za 95 posto, što je nadbiskup Sydneyja Anthony Fisher nazvao »dokazom da je Duh Sveti živ i aktivan«.
Mnoge američke biskupije očekuju velik broj katekumena koji se pridružuju Katoličkoj Crkvi na Uskrs 2026., izvijestio je National Catholic Register. »Nešto se događa«, rekao je John Helsley, voditelj komunikacija iz Nadbiskupije Oklahoma City, koja na Uskrs očekuje porast broja krštenika od 57 posto. Samo pet biskupija očekivalo je blagi pad broja obraćenika ove godine. Preostalih 66 očekuje porast – u mnogim slučajevima znatan. U većini mjesta ovogodišnji porasti nisu jednokratni, nego slijede znatna povećanja u posljednjih nekoliko godina.
Povećanje broja krštenja i sudionika liturgije
U Belgiji je u posljednjih deset godina broj krštenja odraslih porastao za 300 posto. Ondje se na ovaj Uskrs očekuje rekordan broj krštenja odraslih: 689 osoba ove se godine pripremalo za sakramente kršćanske inicijacije, što je gotovo 30 posto više nego prošle godine.
Najreligiozniji dio Velike Britanije Sjeverna je Irska. Na obredu predstavljanja katekumena u katedrali sv. Marije u Dublinu rekordan broj ljudi potvrdio je svoju želju da budu kršteni tijekom vazmenoga bdjenja. Biskupije diljem Engleske izvijestile su o najvećem broju odraslih koji se pripremaju za primanje u Katoličku Crkvu na Uskrs u posljednjih petnaest godina. U Westminsteru će gotovo 800 odraslih iz više od 100 župa primiti sakramente kršćanske inicijacije: krštenje, krizmu i pričest, što je povećanje od 60 posto u odnosu na prošlu godinu i najveća brojka od 2011. godine, kada je papa Benedikt XVI. osnovao Ordinarijat Gospe od Walsinghama kako bi potaknuo obraćenja anglikanaca.
U katedrali u biskupiji Shrewsbury u zapadnoj Engleskoj 22. veljače nije bilo mjesta za sve katekumene, kumove i župljane pa su održana dva obreda predstavljanja isti dan. »Vidimo sve veći broj muškaraca i žena, mladih odraslih, koji traže vjeru i krštenje. Ovaj val novih obraćenika očit je diljem naše biskupije i zemlje, pa čak i diljem zapadnoga svijeta. To je još izvanrednije jer ovu novu generaciju obraćenika nije privukla nikakva posebna inicijativa s naše strane, nego postojanost vjere, bogoslužje i autentično svjedočanstvo koje su pronašli«, rekao je biskup Shrewsburyja Mark Davies.
Među britanskim je katekumenima nešto više žena nego muškaraca. Polovica katekumena u dobi je do 35 godina, a petina ima između 18 i 25 godina. Zanimljiv je podatak biskupije Westminster što većina katekumena nije odgojena u kršćanskom okružju. Dr. Rob Barward-Symmons, koautor izvješća Biblijskoga društva koje je objavljeno u travnju 2025., prokomentirao je trend rekavši da se događa »uglavnom zbog imigracije, ali ne ‘samo’ zbog imigracije«.
Kulturno kršćanstvo propada, budi se kršćanstvo izbora
Podatci jasno pokazuju da je u opadanju zapravo kulturno kršćanstvo; vjera automatski preuzeta u djetinjstvu kao dio kulture. »Iako možemo vidjeti smanjenje kulturnoga katolicizma, vidimo porast broja ljudi koji postaju katolici osobnim izborom«, rekao je ravnatelj Ureda za bogoslužje Nadbiskupije Los Angeles otac Juan Ochoa, koji očekuje porast obraćenika od 54 posto ovoga Uskrsa. Rezultati istraživanja Stephena Bullivanta jasno pokazuju da najbrže propadaju Crkve koje pokušavaju »razvodniti svoju poruku i moral, liturgije svesti na minimum, očajnički pokušati biti ‘relevantnima’, a zapravo postaju ‘loša kopija’ šire, sekularne kulture«. U pravilu opstaju i rastu crkvene zajednice koje su autentične, koje se drže liturgije i nauka. Na njima je sada velik zadatak duhovnoga praćenja i formacije novih članova, što je radosna odgovornost.
»Mi smo pripremili ulazna vrata, ali mnogi su ušli kroz prozor«
