»Kako postati vođa kulta« jedna je od triju britanskih dokumentarnih serija u istom stilu i formatu koje su dostupne na Netflixu: prva je »Kako postati tiranin« (objavljena je polovicom 2021. i pisali smo o njoj 2022.), a ove godine objavljena je i »Kako postati šef mafije«. Svaka serija ima šest epizoda i istoga šaljivoga i ciničnoga naratora, glumca Petera Dinklagea, i bavi se šestoricom notornih zločinaca iz moderne povijesti – sve na satiričan način.

Ta vrsta satire možda se ne će svidjeti svima i možda će u nekih gledatelja pobuditi sumnju u ozbiljnost autorskoga tima (ipak je to ozbiljna tema!), ali bilo bi nepošteno pripisati im pogrješne ciljeve čak i kad krajnje satirično ustvrde da postoje samo dvije skupine ljudi: vođe kultova i njihovi sljedbenici (ovdje se pojam »kult« rabi isključivo u negativnom smislu kao sinonim za sektu iako postoje razlike u značenju).

Kako bilo, unatoč ili zahvaljujući satiričnomu tonu, prilično je učinkovito prikazano kako i zašto vođe kultova zavode, manipuliraju, zlostavljaju, a često i ubijaju svoje sljedbenike, kao i one izvan toga kruga koji im se nađu na putu ili su slučajne žrtve njihove (megalo)manije.

Šest epizoda, šest manipulatora

Prva epizoda naslovljena »Izgradite svoj temelj« bavi se životom Charlesa Mansona, zloglasnoga vođe kulta koji je šezdesetih ciljao naivne mlade žene najčešće pozvane s hipijevskim pokretom. Analiziran je i Mansonov raniji život, njegova karizma i sposobnost da usadi strah i odanost u sljedbenika, što je kulminiralo stravičnim umorstvom glumice Sharon Tate, njezina nerođenoga sina i još petero drugih osoba. U fokusu druge epizode, »Proširite svoje stado«, nalazi se Jim Jones, karizmatični osnivač sekte »Peoples Temple« (»Hram naroda«), koji je privlačio sljedbenike svojim snažnim propovijedima s naglaskom na borbu za društvenu pravednost. Treća epizoda, »Reformirajte njihove umove«, analizira kako je Jaime Gomez, bivši ovisnik o opijatima, osnovao program rehabilitacije koji se s vremenom pretvorio u kult sa strogim pravilima, fizičkim radom i kontrolom misli. Epizoda istražuje Gomezove metode indoktrinacije i psihološki utjecaj na sljedbenike.

»Kako postati vođa kulta« serija je koja se bavi za društvo i Crkvu aktualnom i važnom problematikom i zato bi njezin sadržaj i poruku trebali ozbiljno uzeti u obzir svi, a posebno oni »koji misle da nikada ne bi mogli postati dio kulta«

U četvrtoj epizodi, »Obećajte vječnost«, u središtu je pozornosti Marshall Applewhite, vođa sekte »Nebeskih vrata«. Applewhite, bivši učitelj glazbe, uvjerio je svoje sljedbenike da mogu postići besmrtnost napuštanjem svojih zemaljskih tijela i uzdizanjem na višu razinu postojanja. Epizoda istražuje Applewhiteova apokaliptička uvjerenja i tragičan kraj kulta »Nebeska vrata«. Peta epizoda pod nazivom »Kontrolirajte svoj imidž« bavi se životom Shoka Asahara, osnivača kulta Aum Shinrikyo, koji je 1995. godine u Tokiju izveo smrtonosni napad sarinom – otrovnim plinom. Epizoda istražuje Asaharovu manipulaciju medijima kojima se, barem neko vrijeme, vješto koristio kako bi održao pozitivni javni imidž svojega kulta i sebe osobno.

Završna epizoda, »Postanite besmrtni«, fokusira se na Sun Myung Moona, kontroverznoga osnivača Crkve ujedinjenja. Moon, poznat i kao »velečasni Moon«, okupio je brojnu sljedbu i osnovao poslovni imperij na temelju suludih mesijanskih tvrdnja (»Novi Krist«) i uveo praksu masovnih vjenčanja. Epizoda istražuje Moonov uspon na vlast, njegovo uključivanje u političke vode, unosne poslove i njegovo naslijeđe. 

Manipuliranje algoritmom

»Kako postati vođa kulta« serija je koja se bavi za društvo i Crkvu aktualnom i važnom problematikom i zato bi njezin sadržaj i poruku trebali ozbiljno uzeti u obzir svi, a posebno oni »koji misle da nikada ne bi mogli postati dio kulta«, kako primjećuje Yulanda Williams, bivša članica sekte »Peoples Temple«, i zaključuje: »Oni (vođe kultova, op.a.) traže baš takve poput vas.« Lola Blanc, bivša članica Mormonske Crkve, također dijeli važno upozorenje: »Sada je idealan trenutak da pokrenete kult. Ljudi žude za smislom. Svi želimo olakšanje od svakodnevnoga kaosa. Pojavom društvenih mreža više ne morate manipulirati ljudima kako biste stekli golemu moć. Dovoljno je da znate manipulirati algoritmom, a to je puno lakše.«

Pastoralna trijaža

Postoje različite sekte i kultovi: vjerski, kultovi samopomoći, oni koji promiču uspjeh, new age, i oni u kojima u središtu nije neka određena ideologija, nego pojedinac koji traži da mu se drugi klanjaju. Taj pojedinac najčešće je patološki narcisoidni manipulator koji tvrdi da Bog djeluje isključivo preko njega i jedino on može ispravno tumačiti evanđelje / Svete spise i/ili čak nameće svoje riječi i spise kao zamjenu za Sveto pismo. Pritom treba naglasiti da veliku štetu mogu činiti i oni koji nemaju sve te negativne karakteristike posebno izražene, ali propuštaju činiti pastoralnu trijažu u onih koji traže duhovni savjet ili vodstvo.

Netflixova serija važna je i zanimljiva psihološka analiza razloga koji ljude potiču da postanu članovi raznih sekta. Ranjivost i nesigurnost često pojedince čine podložnima karizmatičnim vođama i njihovim obećanjima dok traže pripadnost i svrhu

Pastoralna trijaža razlikovanje je i razvrstavanje ljudi u tri skupine: oni kojima treba pastoralno savjetovanje i/ili duhovni razgovor (najčešći slučaj); oni kojima je potrebna stručna pomoć psihologa ili psihijatra (rjeđi slučaj) i oni kojima je možda potrebna pomoć egzorcista (najrjeđi slučaj, s kojim se većina svećenika u praksi nikada ne susreće). Ti »mini duhovni diktatori« ne će otvoreno tražiti pokornost i dokazivanje lojalnosti u stilu Charlesa Mansona, ali će često ljude držati u perfidnoj duhovnoj ovisnosti nudeći im umjesto nužne stručne pomoći razne pokore, molitve i zagovore kao magično rješenje za sve probleme u stilu panaceje.

Oglasili se francuski biskupi

Panaceja, naravno, ne postoji ni u medicini ni u duhovnosti (pod vidikom »izmoli to i to, pa ćeš dobiti to i to«), kao što ne postoji ni univerzalno cjepivo ni razina prosvjetljenja koja bi ljude mogla imunizirati od svih vrsta manipulacija. Zato je vrlo važno informirati se i pratiti što Crkva govori o tim opasnim pojavama kao što je npr. učinila Francuska biskupska konferencija kada je ove godine izdala dokument pod nazivom »Sektaška zastranjenja u crkvenim intitucijama« (prevela sr. Vesna Zovkić, dostupno na <https://fratellanza.net/francuska-biskupska-konferencija-sektaska-zastranjenja-u-crkvenim-intitucijama/>).

Opasnostima koje vrebaju u sektaškim skupinama u Crkvi pozabavila se i terapeutkinja i savjetnica Stephanie Butenkemper u knjizi naslovljenoj »Toksične zajednice« (Toxische Gemeinschaften. Geistlichen und emotionalen Missbrauch erkennen, verhindern und heilen, Herder-Verlag, Freiburg, 2023.).

Ranjivost i nesigurnost

Netflixova serija važna je i zanimljiva psihološka analiza razloga koji ljude potiču da postanu članovi raznih sekta. Ranjivost i nesigurnost često pojedince čine podložnima karizmatičnim vođama i njihovim obećanjima dok traže pripadnost i svrhu. Pozitivno je i to što je obuhvaćen širi socijalni kontekst jer se dotiče razdoblja društvenih nemira, ekonomskih nestabilnosti i razočaranja tradicionalnim institucijama, što je plodno tlo za regrutiranje sljedbenika. »Kako postati vođa kulta« provokativna je i zanimljiva dokumentarna serija koja pruža vrijedne uvide u psihološke i duhovne manipulacije te dinamiku nastanka sekta i kultova. Budući da ni Crkva nije imuna na te pojave, serija može pomoći vjernicima da se prikladnije postave prema tim pojavama kada se s njima susretnu.

Iskušenja moći, posjedovanja i užitka

Na žalost, i u Katoličkoj Crkvi moglo bi se identificirati više sličnih slučajeva kakvima se bavi serija »Kako postati vođa kulta«. Jedan od njih je Marcial Maciel Degollado, osnivač Kongregacije svećenika Kristovih legionara, koji je za života bio osumnjičen i sankcioniran za spolno zlostavljanje dječaka i mladih muškaraca, a postojale su i osnovane sumnje za financijske malverzacije i za manipulaciju medijima. Kongregacija Kristovih legionara taj teret nosi i danas jer se u međuvremenu ispostavilo da su i drugi svećenici te kongregacije osumnjičeni za više slučajeva zlostavljanja.
Kristovi legionari primjer su kako u pojedinim grupama osnivač ili poglavar umjesto da podređene vodi prema Kristu zauzme Kristovo mjesto, nameće apsolutnu poslušnost i zahtijeva šutnju koja ja u naravi identična omerti – zavjetu šutnje među mafijašima. Kao što stoji u dokumentu Francuske biskupske konferencije, doista je »zaprepašćujuće vidjeti kako se mnogi od navedenih simptoma nanovo pojavljuju u pojedinim grupama« zaključujući da su zastranjenja u katoličkim zajednicama naposljetku »identična onima koje nalazimo u sektaškim grupama općenito«. »Ova tri iskušenja moći, posjedovanja i uživanja doista su univerzalna.«