U šest dana na tri mjesta na različitim stranama Europe opet se pokazalo da su katoličke crkve i vjernici progonjeni i ugroženi na Starom Kontinentu. Najprije su krajem siječnja u Parizu dvije crkve bile meta pokušaja paljenja, no vatra se u oba slučaja nije proširila niti je itko ozlijeđen. Takve sreće nisu bili vjernici koji su na jugu Španjolske u gradu Algecirasu 25. siječnja napadnuti u dvjema crkvama, u kojima je islamski terorist »vuk samotnjak« usmrtio mačetom sakristana Diega Valencija Péreza i ozlijedio četiri osobe, među kojima i svećenika salezijanca. Hrvatskoj »najtužnija« vijest stigla je iz Košuta pokraj Trilja, gdje je dva tjedna prije blagdana bl. Alojzija Stepinca, 29. siječnja, u dvorištu župne crkve Srca Isusova pronađen razbijen njegov kip. Mnoštvo je takvih događaja kojima se vandaliziraju crkve, oskvrnjuju groblja, oštećuju i ruše križevi krajputaši… Za vjernike izniman čin bogohuljenja nije dovoljno samo osuditi, nego treba i razotkriti njegove uzroke, a to dovodi i do pitanja sigurnosti vjerskih objekata u Europi.
Napadi na mjesta bogoslužja postali su sve manje neuobičajeni u posljednjih nekoliko godina, rekao je za Glas Koncila pravni savjetnik i pomoćnik generalnoga tajnika Vijeća biskupskih konferencija EU-a (COMECE) iz Bruxellesa Alessandro Calcagno. »COMECE naglašava da je zaštita bogomolja važna ne samo zbog njihove simboličke vrijednosti, nego i u pogledu zaštite ljudi i njihove slobode vjere, koju na takvim mjestima primarno ostvaruju vjernici. Važno je ne instrumentalizirati problem i ne njegovati viktimistički pristup. Međutim, kako je pojava u sporom, ali stalnom porastu, potrebna je veća svijest o tom pitanju i zdrav pristup«, rekao je Calcagno. Kad je riječ o uzrocima tih sve učestalijih napada na crkve u Europi, smatra da su višestruki i da nije moguće identificirati tek jedan: »U nekim slučajevima riječ je o vjerski motiviranim terorističkim napadima, u drugima je to brutalan izraz mržnje prema određenoj vjerskoj denominaciji ili pak posljedica psihičkoga poremećaja.«
Vijeće biskupskih konferencija EU-a smatra da je zaštita bogomolja u Europi područje politike koje se ne smije podcijeniti te da se treba učinkovito suočavati s relevantnim izazovima tamo gdje se pojave. Veoma je važna činjenica da je Europska komisija s većom odlučnošću počela raditi na temi zaštite bogomolja, također kroz zanimljive mogućnosti financiranja iz EU-a. O tome pomoćnik generalnoga tajnika COMECE-a Calcagno kaže: »Znakovito je da je Europska komisija nedavno odlučila snažno povećati svoju pozornost po tom pitanju uvođenjem potpuno novih mogućnosti financiranja EU-a za zaštitu bogomolja. Komisija je također izdala kratak vodič kako bi pomogla Crkvama i vjerskim zajednicama da bolje zaštite svoja bogoslužna mjesta. Važno je naglasiti da se to pitanje ne tiče isključivo vjerskih manjina, jer fenomen podjednako pogađa i većinske i manjinske vjerske zajednice u Europskoj uniji.«
U svojim stajalištima COMECE naglašava da je ključno očuvati otvorenu, pristupačnu i gostoljubivu prirodu bogomolja u kontekstu sigurnosnih mjera. »Mjesta bogoslužja izrazita su specifičnost u usporedbi sa svim drugim javnim mjestima i građevinama jer su vrlo ‘meke mete’, posebno ranjive zbog neograničena, nečuvana i slobodna pristupa. Očuvanje elementa dobrodošlice i otvorenosti ključno je za crkvene objekte kako bi služiti svojoj temeljnoj svrsi, ali važna je i potreba za uravnoteženjem sigurnosti. Kako bi se to postiglo, postoji mnogo mogućih načina i pristupa. Jedan je upotreba neupadljivih i nenametljivih sigurnosnih rješenja, a drugi alat jest prisutnost dobro obučenih i učinkovitih timova za dobrodošlicu kada se pružaju vjerske službe. Općenito, važno je imati plodnu razmjenu dobrih praksa među vjerskim mjestima u Europskoj uniji kako bi se prikupila iskustva i alati.«
Upravo se time bavi projekt »Sustav zaštite za velika okupljanja ljudi u vjerskim objektima – ProSPeReS« koji je pokrenulo Sveučilište Lodz u Poljskoj, a koji je Europska unija odlučila sufinancirati kako bi poboljšala sigurnost u crkvama, samostanima, svetištima, sinagogama i džamijama u Europskoj uniji. U projekt je uključeno 17 partnera, a glavni savjetnik projekta nekadašnji poljski policijski djelatnik dr. Rafał Batkowski detaljnije je govorio o sigurnosti crkava u Europskoj uniji.
»U našem projektu ne fokusiramo se na povijesna istraživanja, iako posebnu pozornost posvećujemo napadima u Europi. Među tim terorističkim incidentima izdvajamo napade vatrenim oružjem i oštrim predmetima ili bilježimo paljenje katoličkih hramova. Počinitelji napada na kršćanske objekte najčešće se povezuju s džihadističkim terorizmom. Jedan od glavnih ciljeva projekta ‘ProSPeReS’ jest izgradnja svijesti među vjerskim vođama i vjernicima kako bi se brinuli o svojoj sigurnosti u suradnji, među ostalim, sa sigurnosnim službama i općinama. Naš projekt također nudi posebne alate za tu svrhu«, rekao je dr. Batkowski.
O kojim je alatima riječ te kako konkretno održati ravnotežu između sigurnosti i očuvanja otvorenosti crkava i povećati razinu zaštite u bogoslužnim prostorima? Dr. Batkowski je naveo da je to višeslojan proces koji se treba temeljiti na tri elementa. »Osposobljavanje osoblja i obrazovanje vjerskih zajednica bit će ključno. U crkvama treba obratiti pozornost na sigurnosne postupke – one koji se odnose na prevenciju i zaštitu, kao i one koji će omogućiti učinkovit odgovor na prijetnju. Naš projekt također se bavi kemijskom, biološkom, radiološkom i nuklearnom opasnošću, što je jedinstveno u EU-u. Treba spomenuti brigu o sigurnosti u ranim fazama izgradnje crkve ili župnoga uređenja. Odgovarajuće preventivne strategije, posebice projektiranje koje uključuje komponente sigurnosti, bit će od pomoći. Trebalo bi ih u velikoj mjeri nadopuniti modernim sigurnosnim tehnologijama, posebice videonadzorom s dobro razvijenom analitikom temeljenom na umjetnoj inteligenciji. Razvijanje bliske suradnje s lokalnim dionicima, posebno sigurnosnim službama, vatrogascima i općinama ostat će ključno.«
Unatoč svemu, spremnost za prihvaćanje migranata, stranaca i susjeda, pozivanje na misu te otvorenost prema vjernicima bit su poslanja katolika, navodi dr. Batkowski te ističe da to nije u suprotnosti s brigom za sigurnost i provedbom rješenja za zaštitu crkava koju je iznio. Zato podizanje svijesti i samih vjernika smatra izrazito bitnom. »Važno je izraditi procedure za provjeru crkve u kontekstu opasnih predmeta i ostavljenih eksplozivnih naprava te reagiranje na pokušaj atentata, napad usamljenoga aktera. Bit će potrebna uporaba dodatnih senzora, definiranje ‘sigurne sobe’ u koju se ljudi mogu skloniti te vježbe evakuacije«, kaže sigurnosni stručnjak iz projekta »ProSPeReS«.
Naš sugovornik iz Poljske uvjeren je da bi tragični događaj u Španjolskoj, napad na crkvu, ubojstvo sakristana i ranjavanje svećenika, mogao biti spriječen da su se provele navedene mjere sigurnosti, uz napomenu da je svaka situacija drugačija i zahtijeva analizu. »Ne ćemo uvijek moći izbjeći žrtve s obzirom na to da su crkve otvorena mjesta javnosti. Ipak s povećanom razinom sigurnosti i procedurama, svjesnim svećenicima i vjernicima te policijom spremnom pružiti potporu nosit ćemo se s prijetnjama. Ako se one i dogode, smanjit će se žrtve i drugi gubitci«, zaključuje dr. Batkowski, svjestan da će biti ključno da preporuke koje proizlaze iz njihovoga projekta za sigurnost crkava i velikih okupljanja vjernika dospiju do svake župe i zajednice u Europskoj uniji.