UZ PREMINUĆE AKADEMIKA TONKA MAROEVIĆA Otišla »ikona hrvatske kulture«

Tonko Maroević

Pjesnik, esejist, prevoditelj, antologičar, likovni kritičar i akademik Tonko Maroević preminuo je u Starom Gradu prije nekoliko dana. Kako naslov jednoga teksta navodi, »bio je posljednji velikan Gutenbergove galaksije koji se bojao umrijeti nenačitan«. U mladosti alpinist, uvjereni penjač i doživotni hodač: neumorni radnik. Radije je putovao starim autobusima nego luksuznim automobilima – zapisao je njegov prijatelj iz mladosti Igor Zidić, a Zvonimir Mrkonjić navodi: »Tonko Maroević je u humanističkom smislu bio univerzalni čovjek, bogat kao pjesnik koji je sa svojom pjesmom u prozi revolucionirao taj žanr, zatim kao kritičar koji je teške stvari rješavao na visokoj stručnoj razini. Kao prevoditelj bio je osobito uspješan u prevođenju poezije u njezinoj pravoj formi. U svemu se vidi da je bio čovjek kakav se ne rađa često. Kao prijatelj gledao sam njegov humanizam, njegovu upornost, njegov životni optimizam. U svakoj je prilici bio voljan pomoći i baš nikad nije klonuo duhom. Taj njegov duh uvijek ga je dizao. Konačno, bio je i planinar, na probleme je znao gledati s visine…«

»Čovjek koji je bio kriterij«

Željka Čorak je rekla: »Za nekoliko mjeseci bilo bi šezdeset godina nekakvog našeg zajedničkog života, prijateljstva i suradnje. Iskreno mogu kazati da ne mogu razumjeti kako se uopće još okreće svijet. Čini mi se da je sve stalo, ili da će sve stati. Otišao je jedan od najvećih ljudi koje je ova zemlja imala. Mogao je biti toliko skroman, toliko tolerantan, toliko silno koliko je on bio, toliko prepun unosa u tuđe živote i sudbine, jer se uvijek družio s najboljima na prostorima i u raznim vremenima. Otišao je čovjek koji je bio kriterij. Ako je mogao postojati čovjek bez mane, to je bio on, jer sve njegove osobine bile su onakve kakve bi se tražile od najboljega. On je silno ulagao u druge. Nikad na sebe nije mislio. Imao je znanje renesansnog čovjeka, povezivao je sredine, imao je razumijevanja za svakoga, nije se štedio ni u čemu… Gotovo je nemoguće kazati riječima tko je bio Tonko Maroević. Mislim da će se tek po strašnoj praznini osjetiti tko je bio. Ne znam što može nadomjestiti ovaj odlazak.« Velimir Neidhardt, predsjednik HAZU-a, nazvao je Maroevića ikonom hrvatske kulture. »On je bio putujući promotor vrijednosti hrvatske umjetnosti i kulture, ni jedan takav primjer u novoj Hrvatskoj povijesti nije zabilježen.«

Ispratila ga je pjesma Faroskih kantadura »Ja sam uskrsnuće i život«, nakon čega su pjevali »Bliže, o Bože moj«, a kod kapele na groblju sprovodni obred vodio je jelšanski župnik Stanko Jerčić, u pratnji župnika iz Hvara Tonija Plenkovića. »Povlašten je onaj tko ga je malo bolje ili izbliza poznavao«, rekao je župnik Jerčić, koji mu je posvetio poseban sonet koji je pročitao, a sjetio se kako ga je gotovo redovito viđao u procesiji kako prati kip sv. Roka, ali ga je sv. Roko ove godine preduhitrio. Dok je polagan lijes u grob, Faroski kantaduri pjevali su »Sutra će te ponit«, »Krist na žalu« i »Fala«, a župnik Jerčić pozvao je na misu zadušnicu koja je bila u crkvi sv. Stjepana.

Hrvatska ima 156 epidemiologa

O koronavirusu znamo da se zaraza stalno širi, a nova su žarišta noćni klubovi na Jadranu. Epidemiolog Branko Kolarić navodi da se nisu trebali otvoriti noćni klubovi u lipnju. »U klubovima se obično konzumiraju alkoholna pića, što može utjecati na posjetitelje da se zaborave pridržavati mjera. Zbog glasne glazbe često se, kako bi čuli sugovornika, mora govoriti vrlo blizu uha druge osobe. Glasan govor i pjevanje proizvode više kapljica kojima prenosimo respiratorne viruse.« U Ministarstvu zdravstva, ali i liječnici, svjesni su da jesen ne nosi samo novi val korone, nego ona podrazumijeva i dobro znanu gripu, s kojom će se biti teško nositi posebice kad se bude podudarala s koronom. Baš zato novi plan ministra zdravstva podrazumijeva dugoročno nošenje maski u svim prostorima u kojima se kreće velik broj ljudi. Ne planira se zatvaranje ugostiteljskih i drugih objekata jer to hrvatska ekonomija ne bi mogla podnijeti, no zato će se stroge mjere provoditi u domovima za umirovljenike i u bolnicama. Sve su to mjesta u kojima će se po potrebi određivati stroge kontrole, ali i kontrole ulazaka i izlazaka. U Ministarstvu zdravstva pomno se analizira broj kadrova kojima hrvatske bolnice raspolažu, to ujedno i jest ono što kod ministra izaziva najviše strahova. Hrvatska u ovom trenutku raspolaže sa 156 epidemiologa, a u mirovini ih je 23. Budu li brojke najesen rasle, umirovljeni epidemiolozi mogli bi se povlačiti iz mirovine. Problem je što je najveći broj epidemiologa vezan za Zagreb, a u drugim dijelovima Hrvatske, osobito ruralnim, nedostaje liječnika svih kategorija. Planira se u tom sektoru kao rješenje za nadolazeće neizvjesne tjedne dodatna aktivacija drugih kadrova koji bi trebali loviti sve kontakte zaraženih te tako održavati stabilnost. Ali dok oni planiraju edukacije, oni već educirani odlaze u bijeli svijet. Više od 3000 medicinara proteklih godina odlučilo je napustiti našu zemlju. Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju iz naše zemlje otišlo je više od 1500 specijalista. Što nas točno očekuje, teško je predvidjeti na svim razinama: s jedne strane tu je borba za obranu Hrvatske od pandemije s kojom se teško bore i velike svjetske sile, a s druge tu je hrvatski zdravstveni sustav zagušen dugovima i kadrovskim problemima, napisao je Dražen Krajcar.

»Maturalac« samo u Hrvatskoj

Većina škola odustala je od maturalnih putovanja u inozemstvo zbog loše zdravstvene situacije. Neki se još nadaju da će se situacija poboljšati i da će realizirati izlete u drugim europskim državama, kako su planirali. Putovanja na koja srednjoškolci tradicionalno odlaze krajem kolovoza i početkom rujna ove godine se u pravilu otkazuju, tek je manji broj onih koji su se odlučili za »maturalac« u Hrvatskoj. Većina srednjoškolaca koji ne će moći na maturalno putovanje u inozemstvo ostala je bez uplaćenoga avansa jer pružatelji usluga u inozemstvu uglavnom ne žele vraćati uplaćeno. Goran Vukov Colić iz agencije »Spektar putovanja« kaže da je s obzirom na ukupni broj maturanata veoma mali postotak onih koji su se odlučili put u inozemstvo zamijeniti onim u Hrvatsku jer djeca jednostavno žele ići u inozemstvo. To je možda 10 do 15 posto, a isto tako ih je 10 do 15 posto možda otkazalo, ostali su na čekanju. Djeca ne žele na maturalac u Hrvatsku, to doživljavaju kao kaznu. Hotelijeri pak uglavnom ne žele vraćati avansne uplate. Hotelijeri u Njemačkoj pozvali su se na svoja uobičajena pravila, a to je da nema povratka depozita. U Španjolskoj i Grčkoj daju prostor da se putovanje iskoristi u roku od 18 mjeseci, u Češkoj je situacija nejasna – rekao je Vukov Colić. Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja i ravnateljica Upravne škole Zagreb, kaže da su maturanti iz njezine škole na put trebali još u lipnju, i to u Španjolsku, ali su to odgodili. Roditelji su u zamjenu za uplaćene avanse dobili vaučere koje mogu iskoristiti u nekom drugom trenutku. Ravnatelj V. gimnazije Tihomir Engelsfeld kaže da bi njihovih sedam razreda na maturalno putovanje trebalo otići u sljedeća dva tjedna. Dogovorili su se s agencijama o financijama i odlaze u južnu Dalmaciju. Na kraju pola ih se odlučilo putovanje u inozemstvo zamijeniti onim u Hrvatskoj, a druga je polovica odustala.

IZVORGlas Koncila br. 35/2020.
Prethodni članakŽUPA SV. BARBARE – RUDE (SAMOBOR) Zajednica izrasla na rudarskom mentalitetu i karizmi mučenice
Sljedeći članakDOBRA MJERA DEMOGRAFSKE POLITIKE Poseban dodani staž za roditeljstvo