VIŠE OD HLADA Orah za štitnjaču, srce, kožu i još puno više

Foto: Shutterstock | Orah

Orah obični (Jugulans regia) poznat je kao ukusan orašasti plod, no manje je poznato da su svi dijelovi oraha ljekoviti. U mladim, zelenim orasima nalaze se jod i tirozin koji pridonose normalnomu radu štitne žlijezde. Najčešće se preporučuje kao sirup koji se pripravlja s medom i koristan je osobama s usporenim radom štitne žlijezde (hipotireoza). Nezreli orasi kao alkoholna tinktura, ali i mlado lišće, korisni su za jačanje imuniteta, kod bolesti grla i respiratornoga trakta, a kao oblozi u smanjenju kostobolje i upalnih promjena na koži. Njegova se djelotvornost posebno pripisuje fitokemikalijama elagitaninima koji djeluju protuupalno i antioksidativno. Zreli plod oraha sadrži velike količine masnih kiselina, posebno alfa-linolenske kiseline. To je vrsta omega-3 masnih kiselina koja je važna u održavanju zdravlja srca jer štiti od upale i ovapnjenja krvnih žila, smanjuje LDL kolesterol (štetni) i povećava HDL kolesterol (korisni). Omega-3 masne kiseline (posebno DHA) utječu na poboljšanje funkcija živčanoga sustava i mozga.

  • Orah sadrži 4 do 15 puta više vitamina E nego drugi orašasti plodovi. Taj vitamin štiti krvne žile, potiče plodnost, djeluje kao antioksidans (sprječava oštećenje stanica), važan je za rad mišića i zdravlje kože.
  • Orah posjeduje juglone, tvari s baktericidnim svojstvima, pa se njegovi pripravci kao oblozi rabe u narodnoj medicini za zacjeljivanje rana.
  • Zbog protuupalnih svojstava orah se upotrebljava u smanjenju i liječenju brojnih kožnih bolesti poput psorijaze, bubuljica, prhuti, gljivičnih infekcija.
  • Liker od oraha (orahovac) u narodnoj medicini često se upotrebljava kao pomoć kod želučanih smetnja.
  • 100 grama oraha sadrži 654 kalorije pa je potrebna umjerenost u konzumiranju (preporuka je pojesti do 7 oraha dnevno).
  • Potreban je oprez u osoba sklonih alergijama.

IZVORGlas Koncila br. 13/2021.
Prethodni članakOBITELJ I MEDIJI Zašto čitanje priča za laku noć treba postati obiteljska rutina
Sljedeći članakGlas Koncila br. 14/2021