VRIJEME JE ZA ZAOKRET Antibiotici u prehrani stoke

Foto: Shutterstock

Američki znanstvenici započeli su intenzivnu potragu za sredstvima koja će zamijeniti antibiotike u stočarstvu i peradarstvu. Traže se odgovori na jednostavna pitanja: Kako proizvoditi meso bez veterinarske medicine? Kako uzgajati stoku ili perad bez antibiotika? Moderno je stočarstvo pretvorilo stoku u robu, u pokretne komade mesa nagurane u tovilišta, gdje su optimalni uvjeti za razvoj respiratornih infekcija, mastitisa, za pojavu upala zglobova ili neuroloških poremećaja u životinja. Antibiotici u stočnoj hrani imaju stoga veterinarsku funkciju – sprječavaju pojavu bolesti, ali imaju i komercijalnu funkciju – ubrzavaju rast životinja.

Neselektivnost i otpornost

Dva su temeljna problema masovne uporabe antibiotika. Prvi je problem njihova slaba selektivnost, što znači da gutanjem antibiotika stradavaju i loše i dobre bakterije u organizmu, to jest veterinarska farmacija uništava ciljane mete i stvara kolateralne žrtve. Neselektivan udar antibiotika posebno je izražen u probavnom sustavu životinja (kao i u čovjeka). Drugi je problem pojava i množenje bakterija koje su uspjele razviti mehanizam otpornosti prema antibioticima. To je danas globalni problem jer pojava rezistentnih bakterija čini antibiotike beskorisnim lijekovima.

Antibiotici u Europi

U Europskoj se uniji već godinama ne uvozi velik dio američkoga mesa, ali ni američkih žitarica. Američki prehrambeni proizvodi nisu konkurentni ni prikladni za europsko tržište – stoka je od okota do klanja hranjena antibioticima, a američki su usjevi, kukuruz, soja i repica, već u sjemenu genetički preinačeni. I jedna i druga tehnološka manipulacija (pre)hranom zakonom je uglavnom zabranjena u EU-u.

Mnogi su probiotici servirani životinjama na pašnjacima i livadama, no čini se da američki znanstvenici ne žele voditi krave na pašu, nego rješenje vide u laboratorijskom oblikovanju probiotičkih sustava.

Stoga navedena američka pitanja nisu aktualna u EU-u jer su regulirana moratorijem. Nažalost, u mnogim se državama EU-a, pod izgovorom veterinarske potrebe, također rabe antibiotici na kravljem meniju. Krave na plakatima i omotima čokolada samo su marketinška poruka bez, naravno, dodatnih veterinarskih informacija.

Superkorovi i superbakterije

Čini se da Amerikanci žele promijeniti pristup medikalizaciji stoke, ali ne zbog lekcija i boljih primjera iz Europske unije, nego upravo zbog sve masovnije pojave bakterija otpornih na antibiotike. Ta je rezistencija zapravo prirodna pojava, mehanizam kojim se mikroorganizmi brane protiv djelovanja antibiotika. Baš kao što se na američkim poljima pojavljuju superkorovi, biljke otporne na djelovanje herbicida. Poznato je da je kronična uporaba glifozata pri uzgoju GM usjeva izazvala pojavu rezistentnih korova. Stoga nove sjetve prati povećana uporaba herbicida.

Probiotici i prebiotici

Suočeni s problemom antibioticima natopljenoga mesa i mlijeka, Amerikanci traže prijelazno rješenje, ograničavaju uporabu antibiotika te proučavaju probiotike i sintetske prebiotike prikladne za prehranu životinja. Dok su probiotici živi mikroorganizmi ili, kolokvijalno, dobre bakterije, prebiotici su vlakna i tvari korisne za razvoj probiotika. Upravo prema značenju njihova imena, probiotici podržavaju zdravlje i život domaćina, a antibiotici, u doslovnom prijevodu, sredstva su protiv života. Probiotici i prebiotici rabe se i za podizanje kvalitete života i zdravlja ljudi, pa se pozitivna iskustva u nutricionizmu pokušavaju primijeniti u veterini. Mnogi su probiotici servirani životinjama na pašnjacima i livadama, no čini se da američki znanstvenici ne žele voditi krave na pašu, nego rješenje vide u laboratorijskom oblikovanju probiotičkih sustava.

I opet GMO

Među inim tehnološkim manipulacijama ističe se primjena sustava CRISPR, nove genetičke tehnologije za editiranje nasljednih informacija. Namjera je da se virusi programiraju za uništavanje bakterija koje pokazuju svojstva otpornosti na antibiotike. Takvi će virusi (fagi) biti dio nove funkcionalne hrane za stoku i perad, a s obzirom na ugrađena svojstva omogućit će da probiotici sadrže i nešto antibiotika. Prema svemu sudeći, novi aditivi u prehrani američke stoke bit će (opet) genetički modificirani. Pitanje je samo vremena kada će se takve inovacije otkriti kao kontroverzan proizvod na tržištu.

IZVORGlas Koncila br. 11/2020.
Prethodni članakMAJSTORSKA POTPORA BORBI ZA NEROĐENU DJECU »Ne ću se sramiti Isusova imena«
Sljedeći članak»QUERIDA AMAZONIA – LJUBLJENA AMAZONIJA«, POSLIJESINODSKA POBUDNICA PAPE FRANJE (4) Istinska ljepota evanđelja daje potpuno dostojanstvo ljudima i narodima