ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA I OKOLIŠA Zabrana bromirane plastike

Foto: Shutterstock

S početkom proljeća 2021. u Europskoj će uniji biti zabranjeni hladnjaci, perilice rublja, perilice posuđa, televizori i računala čija su kućišta izrađena od plastike koja sadrži organobromne spojeve. Sintetski spojevi s bromom služe kao usporivači gorenja pa se često dodaju plastičnim materijalima kao kemijska preventiva požara. Čine i do 30 posto plastike! Budući da nisu integralni dio plastike, nego su kemijski dodatci, nisu čvrsto vezani za polimernu strukturu pa redovito migriraju u okolni prostor. Radi se o bromiranim eterima (PBDE), bromiranim bifenilima (PBB) i drugim bromiranim ugljikovodicima, koji se, nakon odvajanja od plastike, nakupljaju na smetlištima, u podzemnim vodama, rijekama i morima, u zraku, ali i u ljudskom tijelu. 

Toksičnost PBDE-a

Poznato je da PBDE aditivi oštećuju jetra i imunosni sustav, narušavaju ravnotežu hormona štitnjače, a kao snažni neurotoksini u djece mogu uzrokovati smetnje u razvoju mozga, izazvati poremećaje u pozornosti, učenju i pamćenju te sindrom hiperaktivnosti. Stoga su neke vrste PBDE-a zabranjene u SAD-u i Europskoj uniji. No dekabromirani difenileter (dekaBDE), koji čini najveći dio proizvodnje PDBE aditiva, i dalje je u uporabi. Jyrki Katainen, potpredsjednik Europske komisije, pojasnio je važnost novih regulacija: »Bilo da se radi o olakšanoj oporabi i zbrinjavanju ili o dostupnosti kvalitetnijih voda, inteligentni ekodizajn omogućuje nam efikasniju uporabu materijala i donosi nam vrlo mjerljive ekonomske i okolišne koristi.« 

Prljava plastika

Tim mjerama EU nastavlja rat protiv one plastike koja se ne može reciklirati ili čije je zbrinjavanje, pa i spaljivanje, ekološki neprikladno. Bromirani spojevi, kojima se impregnira plastika mnogih kućanskih uređaja, čine plastiku manje vrijednom, neuporabljivom i toksičnom. Takvu plastiku, nakon isteka roka uporabe ili zamjene proizvoda, nije moguće uključiti u procese kružnoga gospodarstva jer je previše – prljava. Godinama se takav plastični otpad iz Europske unije brodovima prevozio u Kinu, Indoneziju i druge dalekoistočne zemlje. Nije jasno kakva sa »nova« plastika proizvodila ni pod kojim je uvjetima stara bromirana plastika spaljivana. No države članice EU-a svu su izvezenu plastiku na Daleki istok proglasile recikliranim otpadom. 

Trgovački rat

Početkom 2018. Kina je zabranila uvoz otpadne plastike iz EU-a i SAD-a, zbog čega je zapadnim zemljama plastika postala noćna mora. Na vidjelo su sada izišli mnogi problemi lošega zbrinjavanja plastičnoga otpada i lažne statistike o recikliranju. Najnovija europska zabrana uporabe bromirane plastike potaknuta je odbijanjem Kine da postane svjetska destinacija za skladištenje prljave plastike. Osim opravdane brige za zdravlje ljudi i okoliša, Europska je unija novom regulacijom započela trgovački rat s Kinom. Budući da se bromirana plastika proizvodi uglavnom u Kini, zabrana takve plastike odnosi se upravo na Kinu, odnosno zabranom se otežava izvoz kineske plastike na europsko tržište. 

Jeftina plastika

Plastika, međutim, nije onečišćena samo bromiranim aditivima. Gotovo svaki plastični materijal na tržištu sadrži više stotina kemikalija, koje nisu plastika: stabilizatori, boje, omekšivači, katalizatori, sintetski antioksidansi… Sve te kemikalije čine plastiku problematičnim materijalom za recikliranje i opasnim materijalom za spaljivanje. Postoje znanstvenici koji se zalažu za proizvodnju čišće plastike s manjim udjelom kemijskih aditiva. Takva bi plastika bila skuplja, ali s mnogo manjim ekološkim opterećenjem i nižom zdravstvenom cijenom. Dio problema današnje plastike sadržan je upravo u njezinoj niskoj cijeni i masovnoj proizvodnji, koja potiče komociju i neodgovornost potrošača prema jeftinomu materijalu.

Zabrane potiču inovacije

Zabrane plastike lošega kemijskoga profila uvijek su dobrodošle jer štite okoliš i zdravlje ljudi te prisiljavaju industriju polimera na inovativnost i razvoj boljih alternativnih rješenja. Slično vrijedi i za nedavnu direktivu EU-a kojom se zabranjuju ili strože reguliraju mnogi plastični proizvodi namijenjeni za jednokratnu uporabu, poput plastičnih čaša, posuda za hranu, slamčica, štapića za uši, balona, plastičnih boca i čepova, cigaretnih filtara, vrećica, plastične opreme i posuđa namijenjenoga za proslave te sanitarne i toaletne plastike.

Zabrana bromirane plastike na kućanskim aparatima i drugim gadgetima stupa na snagu 2021. godine, a prodaja i promet mnogim plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu prestaje već sljedeće godine. To su važne informacije za potrošače, proizvođače i trgovce u Hrvatskoj, da ne bi u neznanju nasjeli na ponudu jeftine ilegalne plastike iz zatrpanih europskih skladišta. To je posebno važno i za naše mjerodavne institucije da bi na vrijeme pripremile mjere nadzora, regulacija i sankcija, odnosno kako bi zaštitile hrvatsko tržište od pojave one plastike koja je najnovijim europskim zakonima već sad postala neželjena roba.