ŠTO OTKRIVA STUDIJA AMERIČKIH ZNANSTVENICA? Bojenje kose i rak dojki

Foto: Shutterstock

Sjedi izrasti na glavama mnogih dama ovih dana podsjećaju na činjenicu da se većina žena redovito koristi uslugama bojenja kose. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 80 posto žena u Europi, Sjedinjenim Državama i Japanu tretira kosu kemijskim bojama. Zatvaranje frizerskih salona tijekom epidemije koronavirusa određenomu je broju žena, možda, doslovce spasilo život. Još je vjerojatnije da će zbog višemjesečne apstinencije od odlazaka frizeru učestalost pojave tumora dojki biti smanjena.

Povećan rizik obolijevanja

Početkom ove godine objavljena je studija američkih znanstvenica koje su pokazale da je pojava tumora dojki povezana s uporabom kozmetike za bojenje kose (International Journal of Cancer, 2020.). Žene koje se redovito koriste trajnim bojama za kosu imaju i do 45 posto veći rizik od obolijevanja. U epidemiološkom je istraživanju bilo uključeno 46 tisuća žena u dobi između 35 i 74 godine, a njihov je zdravstveni status praćen između 2003. i 2009. godine. Alexandra White i njezine suradnice djelatnice su poznatoga Nacionalnoga instituta za znanosti o okolišu i zdravlju (NIEHS), što znači da je objavljena studija relevantna, bez financijskih interesa i da će s poluslužbenim statusom utjecati na buduću regulaciju kemikalija koje se rabe za kozmetiku kose.

Sto godina kozmetike za kosu

Osnovna kemija kozmetike za obradu kose ista je već stotinjak godina. Sve je započelo s Eugenom Schuellerom, osnivačem kompanije »L’Oréal«, koji je početkom prošloga stoljeća otkrio i upotrijebio prve sintetske boje za kosu. Riječ je o aromatskim aminima koji se i danas rabe u modernim salonima i kućnim preparatima. No početkom prošloga stoljeća nije bio definiran toksični profil aromatskih amina, a danas je poznato da je riječ o kancerogenim spojevima. Osim fatalnoga raka dojki, različiti derivati aromatskih amina izazivaju alergijske reakcije, crvenilo tjemena ili preosjetljivost kože, a mogu biti i genotoksični.

Dijelovi frizerskih salona pretvoreni su u male laboratorije u kojima se svakodnevno pokreću kemijske reakcije doslovno na glavama gostiju. Nažalost, mnogi su nusproizvodi tih reakcija štetni, otrovni ili čak kancerogeni.

Aromatski amini tek su dio kemijskoga arsenala koji se nalazi u kozmetičkim preparatima za kosu, bojama, učvršćivačima, regeneneratorima, maskama… Poseban je problem kemijski sastav preparata za trajnu boju kose, koji, osim aromatskih amina, sadrže alkalne agense, najčešće amonijak ili etanolamin, zatim oksidanse poput vodikova peroksida, formaldehid te druge aromatske spojeve. Upravo su trajne boje razlog zabrinutosti znanstvenika, koji povezuju njihove biološke učinke s razvojem tumora dojki. Uporaba trajnih boja najčešći je frizerski tretman kose. Riječ je o zahvatu u kojem se kemikalije miješaju, čime se pokreće mnoštvo kemijskih reakcija na kosi i u njoj. Dio se kemijskih proizvoda zadržava u strukturi kose, a dio se apsorbira kroz kožu u krvotok. Osim što redovito bojenje kose oštećuje kosu, uništava teksturu kose i smanjuje joj kvalitetu, dio »ispranih« kemikalija završava u ljudskom organizmu i ugrožava zdravlje vlasnica frizura.

Kemijski kokteli za crnkinje

Američka studija iz NIEHS-a nije jedina, nego je najnovija te potvrđuje ranija otkrića o povezanosti bojenja kose i raka dojki. Tako su istraživači iz škole javnoga zdravlja »Rutgers« u SAD-u objavili rezultate koji upozoravaju na još veći rizik (povećanje od 51 posto) od razvoja tumora dojki zbog kemijskih tretmana kose (Carcinogenesis 2017, 38, 883). Zanimljivost studije je u tome što je kod crnkinja uočen znatniji porast tumora dojki. To se lako može objasniti različitim sastavom preparata kojima se koriste žene crne puti: veće koncentracije aromatskih amina, veći udio parabena i ftalata te više doze nonilfenol-etoksilata. Kosa je kod crnkinja kovrčava i grublje strukture te su za bojenje takvih vlasi potrebne, čini se, agresivnije kemikalije.

Estetika kemijske industrije

Kozmetička industrija postala je podružnica kemijske industrije. U ratu protiv starenja rabe se mnoga kemijska sredstva: sintetski hormoni, nanočestice, liposomi te čitava paleta kemijskih bojila… Nametanjem standarda živahnih boja mladosti kemijskom se kamuflažom odgađa starost. Vlasište je postalo bojno polje na kojem je dopušteno i kemijsko oružje. Dijelovi frizerskih salona pretvoreni su u male laboratorije u kojima se svakodnevno pokreću kemijske reakcije doslovno na glavama gostiju. Nažalost, mnogi su nusproizvodi tih reakcija štetni, otrovni ili čak kancerogeni. »Farbanje« kose stil je života koji s vremenom postaje mjerljiv zdravstveni rizik. Zanimljivo je da ovih dana mnogi epidemiolozi podržavaju drastične oblike preventive zbog rizika od zaraze koronavirusom. No kad je riječ o kemijskom nasilju nad ljepotom i higijenom, rijetki podržavaju načelo opreza.