Kao i u ostatku svijeta, i u Hrvatskoj je osim kirurških maski jedan od »zaštitnih znakova« pandemije bila gotovo masovna dostava hrane iz restorana do kućnoga praga, gdje su glavnu ulogu imali posrednici poput aplikacija »Glovo« i »Wolt«. Nije sporno da su takve inovacije mnogima pomogle, kako ugostiteljima koji su nudili hranu i tako uspjeli u krizi ostati koliko-toliko na »pozitivnoj nuli« tako i obiteljima. Roditelji su često trebali naći rješenje kako uskladiti poslovne obveze i rad od kuće s bavljenjem djecom koja nisu mogla ići u vrtiće ili u škole. To je značilo biti njihov profesor i pomagati im u učenju, igrati se s njima, odvesti ih u šetnju da se ispušu kada imaju viška energije i, naposljetku, pobrinuti se da imaju kuhan obrok. Izazov je postajo tim veći što je obitelj bila brojnija. U novoj je računici tako mnogima svaka minuta postala bitna pa i ne čudi što je ponekad dostava gotove hrane bila jedina moguća opcija.
Vjerojatno je i to razlog zašto su različiti pokušaji domaće kuhinje, poput pripreme kruha kod kuće, nakon što su poharane police s brašnom i kvascem, ipak ostali samo pokušaji.
Projekt »Obitelj i mediji« upozorava da se unatoč izvanrednim okolnostima ne odustaje od nekih tradicionalnih obrazaca ponašanja koji su zapravo neodvojivi od obiteljskoga života, kao što je kuhanje, nego da se svemu pristupa s određenim oprezom. Naime, kako vrijeme prolazi, na neke se komocije čovjek može previše naviknuti pa će ih se kasnije biti teško ili nemoguće riješiti.
»Važno je uskladiti svaki izbor i odluku na najbolji mogući način – biti pametniji i posvetiti slobodno vrijeme stvarima koje volimo, no u isto vrijeme treba biti svjestan da postoji nešto što se zove ‘robovanje komociji’ i što naravno ima negativne posljedice«, upozoravaju iz projekta »Obitelj i mediji«. Dakle, naručivanje gotove hrane iz restorana oduzima ljepotu i toplinu pripreme obroka u vlastitoj kuhinji, no samo po sebi nije katastrofa za obitelj. Višak vremena kada se ne kuha uvijek se može kvalitetno iskoristiti za razne aktivnosti, kao što su obiteljski hobiji, šport s djecom, gledanje filma, igra… Prema tome ponovno valja upozoriti da tzv. suvremeni trendovi sami po sebi ne trebaju biti štetni za obiteljski život, no samo ako im se razborito pristupi.
