U sjeveroistočnom se dijelu Pule nalazi naselje sa župom Krista Spasitelja i istoimenom crkvom na Velom vrhu. Taj se dio grada razvijao od početka 20. stoljeća i do 1939. pripadao je župi sv. Roka iz Galižane. Od toga vremena sve do osnivanja vlastite župe područje je pripadalo pulskoj župi sv. Antuna Padovanskoga, kojom su do pedesetih upravljali franjevci Mletačke provincije, a od tada hrvatski franjevci Zadarske provincije. Porečki i pulski biskup Dragutin Nežić osnovao je samostalnu župu 1974. godine.
Zauzimanjem Pellegrina De Zanea, gvardijana franjevačkoga samostana u Puli, 1943. izgrađena je na prostoru današnje župe kapela sv. Salvatorea od Horte (španjolski franjevac iz 16. st.), po čijem je zagovoru ozdravio oduzeti dječak. Kapelu je godinu dana kasnije blagoslovio biskup Raffael Radossi. Od g. 1974. i osnutka župe njezin je naslovnik promijenjen u Krista Spasitelja te se blagdan slavi u nedjelju nakon Spasova. Nedjeljom su mise u 9 i 10.30, a radnim danima u 19 sati. Kapela je proširena od 1980. do 1986. i 1998./1999. U župi od g. 2001. djeluju časne sestre Kćeri Milosrđa, katehezom, crkvenim pjevanjem i brigom za djecu u vrtiću u zgradi do crkve. Relikvija i slika njihove zaštitnice bl. Marije Propetoga Isusa Petković iz Blata na Korčuli nalazi se na zidu glavne lađe. U nadogradnji te lađe bočno je uzdignuta i povezana stubištem druga prostorija crkve s klupama, kipom Bezgrješne u svetištu te bočnim vitrajima s likovima bl. Alojzija Stepinca i sv. Majke Terezije. U svetištu glavne lađe nalazi se drveni oltarni stol i ambon, a na začelnom zidu bakreno svetohranište i slika Krista Spasitelja iz g. 1986. Na izlazu su kipovi sv. Josipa i Antuna Padovanskoga.
